Screenshot: HRT

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno tema je bila naplata cestarine. Vinjete ili nešto drugo? Nema još uvijek nikakvog rješenja.

"Ne možemo uvesti takav model da naši ljudi ne plaćaju cestarinu, a turisti plaćaju", komentirao je ministar Butković.

"Što se tiče budućeg sustava naplate cestarine, sredinom idućeg mjeseca odabrat ćemo konzultante, domaće i strane, kako bismo do kraja godine odredili kakav će biti budući model cestarine", naglasio je Butković.

Je li dobar slovački model?

Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, kazao je da se vrlo često o sustavu koji se bazira na principu vinjeta smatra da je pravedan. "Trebalo bi funkcionirati po sistemu - koliko trošiš, toliko plaćaš. To je osnovna premisa od koje polazimo", dodaje.

Istaknuo je i da bi cijene nekretnina porasle u nekim gradovima kada bi se uvele vinjete.

Ševrović je naglasio da je sadašnji sustav naplate cestarina neodrživ. Na pitanje urednika i voditelja Mislava Togonala što bi on učinio sada da je kojim slučajem premijer, Ševrović je odgovorio: "Prepisao bih slovački model. To su elektronska vinjeta za osobna vozila i ENC naplata za kamione. Kamioni bi obavezno imali GPS, kako bi im se naplaćivala cestarina na svim cestama. Ako će se voziti po D1, onda će plaćati skuplje nego da se voze po autocesti".

"Mi moramo kompletan promet s državnih cesta prebaciti na autoceste da smanjimo broj poginulih. Godišnje je oko 300 poginulih i to je prevelika brojka u odnosu na broj stanovnika", naglasio je.

Stanić je dao potporu slovačkom modelu naplate cestarine. "Ako ćemo ići na promjenu sustava naplate cestarina, bilo bi šteta ne uključiti državne ceste u naplatu", napomenuo je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata. 

O krađama

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, vodio je akciju prikupljanja potpisa protiv monetizacije autocesta. Više od pola milijuna ljudi izjasnilo se protiv monetizacije. "Mi smo krenuli s tezom da su autoceste razvojni projekt Republike Hrvatske. Akcija je bila prvenstveno usmjerena u pravcu zaštite javnog interesa", kazao je Stanić. Govoreći o tome da su već tada procijenili kako se radi o "zlatnoj koki" koja bi uskoro mogla donositi dobit, Stanić je kazao da je to trebao biti model -  refinanciranje dugova dijelom obveznicama, a dijelom dugoročnim kreditima s nižim kamatama te restrukturiranje.

Stanić je spomenuo slučaj krađe koji se dogodio 2011. godine na naplatnim kućicama. "Ljudi su jednom te istom karticom mogli naplaćivati više puta određene dionice", kazao je i objasnio kako se to događalo. "Od 2011. godine više se to ne može raditi", rekao je.

"Male krađe su uvijek mali problem. Tad je 11 ljudi u jednom danu dobilo otkaz. No ove velike pljačke koje su se događale - za njih nitko nije odgovarao. To je ono što nas boli, a vjerojatno boli i građane", naglasio je.

"Nije se 2011. pričalo o najvećim krađama koje su se događale u to vrijeme. Trebalo je staviti ravnotežu svemu tome tako da se proizvede afera, koja se zapravo prije može riješiti nego što nastane", kazao je Mijat Stanić.