GRUPNO SILOVANJE KOD ZADRA

Stručnjakinja o silovanju: "Sigurnost žrtve je važnija od prava okrivljenih"

Stručnjakinja o silovanju: "Sigurnost žrtve je važnija od prava okrivljenih"
Foto: Dino Stanin/PIXSELL, Institut Ivo Pilar

OSUMNJIČENI za silovanje maloljetnice kraj Zadra nalaze se u istražnom zatvoru nakon što je odluku suca istrage Županijskog suda u Zadru Ivana Markovića preinačilo izvanraspravno vijeće istog suda. Sudac Marković je prije toga donio odluku da se osumnjičeni za grupno silovanje maloljetnice puste na slobodu uz mjere opreza što je uključivalo zabranu približavanja i kontaktiranja žrtve kao i obavezu javljanja u policiju dva puta mjesečno. Ta je odluka mnogim stručnjacima bila nevjerojatna budući da osumnjičeni žive u istom (malom) mjestu kod Zadra kao i žrtva.

Tim povodom razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Radačić, znanstvenom savjetnicom na području rodnih studija s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koja se u razgovoru za Index osvrnula se na ovaj slučaj te istaknula na čemu sve Hrvatska treba raditi u svjetlu međunarodnopravnih standarda.

Radačić, koja je i članica Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica, kao prvu stvar navela je da dužnost zaštite žrtava kod ovakvih kaznenih djela rodno-uvjetovanog nasilja ukazuje na to da će u pravilu istražni zatvor biti nužan.

"Nužno je utvrditi odgovornosti sudaca koji ne poštuju standarde kod postupaka za seksualno nasilje"

"Bila su dva austrijska predmeta pred Odborom UN-a za uklanjanje svih oblika diskriminacije žena u kojima su počinitelji, nakon što su pušteni da se brane sa slobode, ubili svoje partnerice. Odbor je zaključio da je došlo do kršenja Konvencije i naglasio da prava okrivljenog ne mogu biti bitnija od sigurnosti žrtve (prava na fizički integritet) te da se mjere kaznenog prava moraju efikasno implementirati", istaknula je Radačić u razgovoru za Index.

Kao drugu stvar navela je kako je potrebno utvrditi standarde u sudskoj praksi.

"To se odnosi na interpretaciju djela seksualnog nasilja te vođenje postupaka, što mora biti u skladu s međunarodnom praksom, a postiže se kroz donošenje protokola, izrade priručnika te obrazovanje pravosudnih tijela. Također je nužno utvrditi odgovornosti sudaca koji te standarde ne poštuju", istaknula je Radačić.

"Iz ovog proizlaze obveze i za Hrvatsku vezano uz rehabilitaciju žrtve i zaštitu i nakon kaznenog progona"

To, se, kaže, između ostalog nalazi u Konvencija UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

Kao treću, i vrlo važnu stvar, istaknula je kako su žrtvi potrebne pomoć, podrška i zaštita i nakon sudskih postupaka. Radačić je spomenula slučaj koji se odvio u Bugarskoj kad je ženu (V. P. P.) silovao njezin susjed, a država je, navodi, nije zaštitila nakon kaznenog progona počinitelja. Navodi kako ista nije dobila potrebnu psihološku pomoć te da država nije imala mehanizme kako je zaštititi kasnije, nakon što je kazneni progon završio, budući da je počinitelj zločina bio žrtvin susjed.

"Npr. u slučaju V. P. P. (op.a. privatna osoba) protiv Bugarske, koji se vodio pred UN-ovim Odborom za uklanjanje diskriminacije žena, radilo se ne samo o neefikasnom kaznenom progonu, već i činjenici da nakon silovanja žrtva nije dobila adekvatnu zdravstvenu (specijaliziranu psihološku) pomoć te da nije bilo mehanizama nakon kaznenog progona koji bi štitili žrtvu od susreta s počiniteljem, koji je bio susjed. Iz ovog proizlaze obveze i za Hrvatsku vezano uz rehabilitaciju žrtve i zaštitu i nakon kaznenog progona. Pitanje je što RH čini po tom pitanju, i što će učiniti u konkretnom slučaju, izvan kaznenog progona", rekla je za Index Ivana Radačić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara