ODGODA primjene druge doze cjepiva protiv covida-19 kod ljudi mlađih od 65 godina mogla bi voditi smanjenju smrtnosti, ali samo ako su ispunjeni određeni uvjeti, pokazuje studija.

Dok traje pandemija, znanstvenici još raspravljaju o tome treba li produljiti razmak između dviju doza ili se, naprotiv, držati intervala određenih kliničkim ispitivanjima. 

Tako Pfizer navodi da nema kliničkih dokaza u prilog odluci Velike Britanije da produlji razmak između dviju doza na 12 tjedana, no podaci iz procjepljivanja u Engleskoj pokazuju zaštitu od smrtnosti oko 80 posto od jedne doze te 70 posto manje infekcija. 

Američka studija, koju je objavio medicinski časopis British medical journal (BMJ), koristila se simulacijskim modelom temeljenim na ("real-wolrd") uzorku od 100.000 odraslih osoba za provedbu niza scenarija kojima će predvidjeti potencijalno zarazne interakcije u različitim  uvjetima.

Ti su scenariji uključili različite razine učinkovitosti cjepiva i postotke imunizacije te različite pretpostavke, primjerice sprječava li cjepivo i zarazu i ozbiljne simptome ili samo sprječava ozbiljne simptome, uključivo smrt. 

"Rezultati sugeriraju da je u specifičnim uvjetima moguće smanjiti kumulativne smrtnosti, zaraze i hospitalizacije kada se odgodi primjena druge doze", napisali su znanstvenici u studiji koju je vodio Thomas C. Kingsley s klinike Mayo u Rochesteru u Minnesoti.

Specifični uvjeti

Specifični uvjeti uključuju da jedna doza cjepiva ima učinkovitost od najmanje 80 posto i da se dnevna stopa imunizacije kreće između 0.1 posto i 0.3 posto populacije i ako se ti uvjeti ispune, odgoda primjene druge doze može spriječiti između 26 i 47 smrti na 100.000 stanovnika u usporedi s uobičajenim kalendarom.  

Studija ne predlaže neki optimalni kalendar cijepljenja. 

Znanstvenici preporučuju ljudima koji donose odluke o cijepljenju da odvagnu kakvu bi korist donijela odgoda primjene druge doze.

Odvojena studija koju je provelo sveučilište Oxford usredotočila se na nuspojave nastale primjenom dviju doza različitih proizvođača, a riječ je o uobičajenim simptomima, kao što su bol u ruci, groznica, umor.

Studija je pokazala da ljudi koji su u prvoj dozi primili Pfizerovo cjepivo, a u drugoj AstraZenecino, ili obratno, imaju veće izglede za blage ili umjerene simptome, kao što su glavobolja ili groznica, nego ako su primili obje doze jednog te istog proizvođača.

Pfizer i AstraZeneca su prva cjepiva koja su bila dostupna u Velikoj Britaniji te su upravo ona iskušana u kombinaciji za predmetnu studiju koju je predvodio Oxford.

Naknadno su uključena i cjepiva Novavax i Moderna.