TROJE ljudi ubijeno je jučer u sukobima prosvjednika i bolivijske vojske koja je pokušavala deblokirati rafineriju Senkata pokraj La Paza, piše CNN.

Do sada umrlo ukupno 23 ljudi

Naime, prosvjednici su blokirali rafineriju što je dovelo do nestašice goriva u glavnom gradu. Prema podacima Inter-American Commission on Human Rights, ako se računaju i ova tri jučerašnja ubojstva, do sada je tijekom političkih nereda koji su započeli 20. listopada umrlo ukupno 23 ljudi.

Moralesovi pristaše smatraju da je izveden državni udar

Prvi prosvjedi su započeli nakon informacija o izbornoj prijevari, a potom je u državi nastao kaos.
Bivši predsjednik Evo Morales prvo je negirao izbornu prijevaru, no na koncu je pod pritiscima popustio i pobjegao u Meksiko gdje mu je odobren politički azil. Privremena vlada koja je oformljena obećala je nove izbore što prije, no Moralesovi pristaše tvrde da je proveden državni udar te su izašli na ulice gdje ih je dočekala policija i vojska.

Međunarodni promatrači upozoravaju na moguća kršenja ljudskih prava

Ured pravobranitelja u Boliviji objavio je kako je jučer ubijeno troje prosvjednika tijekom sukoba u kojem su vojska i policija pokušale deblokirati rafineriju Senkata. Vojska je objavila priopćenje u kojem stoji kako su nastojali osigurati funkcioniranje strateški važnih javnih servisa. A bolivijski ministar obrane Luis Lopez izrazio je žaljenje zbog onoga što se dogodilo, no i dodao kako vojska nije pucala. Međunarodni promatrači upozorili su na moguća kršenja ljudskih prava te su pozvali bolivijsku vladu i opoziciju da mirnim putem razriješe ovu političku krizu. 

Morales spreman vratiti se u zemlju bez da se ponovo kandidira na izborima

Morales je u intervju koji je u petak dao za CNN izjavio kako je spreman vratiti se u Boliviju bez da se kandidira na sljedećim izborima, ako bi to značilo mir i stabilnost. No privremena predsjednica Jeanine Anez optužila je Moralesa za poticanje na nasilje. S druge strane, međunarodna organizacija Human Rights Watch optužila je Anez da je vojsci dala ogromnu moć kojoj je, kako se čini, prioritet brutalno kažnjavanje opozicije i kritičara, umjesto da radi na ponovnom uspostavljanju vladavine prava u zemlji.

"Prioritet bi trebalo biti osiguravanje osnovnih prava građanima Bolivije, koja uključuju pravo na mirno prosvjedovanje i druga mirna okupljanja”, rekao je José Miguel Vivanco, američki direktor Human Rights Watcha.

Morales je vladao zemljom 14 godina

Inače, Morales je bio prvi bolivijski predsjednik iz redova indigeni naroda, odnosno domorodaca, te je vladao zemljom 14 godina. Uživao je ogromnu podršku zbog svojih ljevičarskih politika kojima je nastojao smanjiti siromaštvo i osigurati prava indigenim narodima. Indigeni narodi čine oko 20 posto bolivijske populacije, dok 68 posto stanovništva ima nekog indigenog pretka.

Nova bolivijska vlada sastavljena od uglavnom kršćanskih evangelista

Prosvjednici su uglavnom indigeni građani Bolivije koji smatraju da nova vlada nije izabrana te da ih ne predstavlja ni u religijskom ni rasnom smislu. U novom kabinetu predsjednice Anez, naime, nema nijednog predstavnika indigeni naroda.

Nova vlada u najvećoj mjeri se sastoji od evangeličkih kršćana”, pojasnio je Bret Gustafson, profesor antropologije sa sveučilišta Washington u St. Louisu.

“Mnogi smatraju da je Morales, koji je indigenog porijekla, otjerao boga iz vlade i oni ga žele vratiti nazad. Grupe za ženska prava, koje nisu nužno bile veliki podržavatelji Moralesa, zabrinute su da će novi režim ugroziti postignuti progres po pitanju roda i seksualnih prava”, dodao je.