Svaki deseti Hrvat ne može si priuštiti adekvatno grijanje

Svaki deseti Hrvat ne može si priuštiti adekvatno grijanje

Ilustracija: 123rf, Hrvoje Jelavic/PIXSELL

SVAKI deseti građanin u Hrvatskoj, točnije 9,3 posto stanovništva, živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Taj podatak iznesen je na nedavnom stručnom skupu o energetskom siromaštvu koji je pučka pravobraniteljica Lora Vidović organizirala povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, piše Glas Slavonije.

Navedeni oblik siromaštva prepoznat je u Hrvatskoj i Europi relativno nedavno, a u Hrvatskoj još nije usvojena njegova definicija, no generalno ono obuhvaća osobe koje nemaju pristupa modernim oblicima energije, poput električne ili plina, ali i one koje si ne mogu priuštiti nužnu količinu energije potrebne za osiguranje prihvatljivih uvjeta stanovanja.

Energetski su siromašna i ona kućanstva kojima, nakon što podmire troškove utrošene energije, ne ostaje dovoljno sredstava za zadovoljenje drugih potreba. Primjerice, u gradu Đakovu pravo na pomoć za ogrjev, 950 kuna za tri m3 drva, lani su imala 524 korisnika. Ovaj oblik pomoći financira se decentraliziranim sredstvima koje daje država, preko županije, a Grad je samo posrednik. Onih koji se griju na plin ili struju mjesečno po pomoć dođe dvjestotinjak. Država Gradu na to ime daje oko pola milijuna kuna decentraliziranih sredstava.

Nove mjere

"Poseban oblik siromaštva je ono energetsko, no Hrvatska nema sveobuhvatne mjere njegova suzbijanja - nije usvojena definicija, nije određen njegov prag, niti su utvrđeni indikatori za mjerenje i praćenje njegovih razmjera", upozorila je pučka pravobraniteljica Vidović.

Dodala je kako osobama koje žive u energetskom siromaštvu ne mogu pomoći tek vatrogasne mjere, već one održive, učinkovite i dugoročne. To je nužno i zbog uklanjanja svih posljedica koje siromaštvo može imati na zdravlje, radnu sposobnost, obiteljske i općenito međuljudske odnose, zaključila je.

I u Hrvatskoj mreži protiv siromaštva identificirali su ovaj oblik siromaštva.

"Ono je povezano s problemom vrlo niskih prihoda koje naša kućanstva imaju. Približno 20 posto našeg stanovništva u riziku je od siromaštva i u Mreži naslućujemo da se bar pola od tih 20 posto odnosi i na problem energetskog siromaštva", kaže predsjednik Mreže Nino Žganec. Dodaje kako je energetsko siromaštvo tema koja Mreži i našem društvu tek predstoji.

Na navedenom skupu predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Dean Smolar najavio je kako su u planu tri programa koja će se financirati iz nacionalnih sredstava, ali i iz fondova EU-a. To će, uz ostalo, uključivati savjetovanje ugroženih kupaca i provedbu mjera energetske učinkovitosti u ugroženim kućanstvima. Diana Horvat iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dodala je kako je do 2020. predviđeno 30 milijuna eura za energetsku obnovu kuća, a sredstva će se prvi put dodjeljivati i prema socijalnom kriteriju.

Žive u mraku, bez grijanja...

"Prema pritužbama koje zaprimamo, iskustvima s terenskih obilazaka i drugo, proizlazi kako u Hrvatskoj i danas ima ljudi koji žive u mraku, bez grijanja, bez pristupa osnovnim energentima, bilo zbog potpunog izostanka pristupa modernim oblicima energije, primjerice električnoj, bilo zbog nemogućnosti podmirenja troškova. Kontinuirani porast cijena energije još od 2012. sve više kućanstava u Hrvatskoj suočava s poteškoćama u podmirivanju računa, zbog čega sve više građana živi u energetski neadekvatnim uvjetima. To dalje izaziva gomilanje dugova za režije, život u hladnim domovima, narušeno psihičko i fizičko zdravlje, ugrožava radnu produktivnost, povećava obolijevanje i smrtnost, pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Jedina sustavna mjera namijenjena ugroženim kupcima, ali koja samo djelomice suzbija energetsko siromaštvo, i dalje je pravo na subvenciju troškova električne energije u mjesečnom iznosu do 200 kuna", ističe Lora Vidović, podsjećajući na program izdavanja tzv. vaučera za podmirenje troškova električne energije, a na koje pravo imaju samo korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN) i osobne invalidnine.

Sada, kroz program vaučera za struju, status ugroženog kupca imaju samo korisnici ZMN-a i osobne invalidnine. Pravobraniteljica Vidović ističe da definiciju i kriterije za priznavanje tog statusa treba proširiti, a kako bi se pomoć mogla ostvariti i za opsrkbu drugim energentima.

"Status ugroženog kupca treba priznati i drugim ranjivim potrošačima koji trenutačno njime nisu obuhvaćeni, a za koje Zakon o energiji taj status predviđa. To se odnosi i na osobe s invaliditetom koje ne primaju osobnu invalidninu i one lošeg zdravstvenog stanja kojima ograničenje ili obustava opskrbe može ugroziti život ili zdravlje", zaključuje Vidović.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara