Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

CIJENA benzina prošli je tjedan probila psihološku granicu od 10 kuna i to nakon što je na svjetskim tržištima barel nafte narastao na najvišu razinu od studenog 2014. godine.

>>Cijena nafte dosegla najvišu razinu od studenog 2014. godine

>>Nezasitni uhljebi utrostručili trošarine, uzimaju 60 posto od cijene goriva koje građani plaćaju

Na američkom tržištu je barel nafte prošli tjedan poskupio 2,3 posto na 69,70 dolara, a na londonskom tržištu  0,3 posto, na 74,85 dolara. U ponedjeljak se nastavio rast cijene, na američkom je tržištu cijena barela nafte u trenutku pisanja teksta iznosila 70,40 dolara, a na londonskom 75,61 dolara.

Analitičari ovaj rast cijena na svjetskom tržištu tumače iščekivanjem oko odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa hoće li obnoviti sankcije Iranu. Moguće povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma, i odustajanje od suspenzije sankcija Iranu tržište je protumačilo kao smanjenje ponude nafte. I to je stvaralo pritisak na potražnju, odnosno rast cijene. No to je samo jedan od faktora.

Što su ključni razlozi i hoće li se nastaviti rast cijena na hrvatskom tržištu, razgovarali smo s Igorom Dekanićem, profesorom s Rudarsko-tehnološkog fakulteta.

"Sve će se znati koncem tjedna. Cijene se formiraju na osnovi ponude i potražnje, ali burza uvijek reagira nervoznije nego što je stvarni poremećaj. Recimo, ako se otkaže sporazum s Iranom, cijene će skočiti, ali ako se ništa spektakularno ne desi, cijena nafte će pasti", kazao je.

Prema nuklearnom sporazumu, koji je Iran potpisao sa SAD-om, Francuskom, Njemačkom, Britanijom, Rusijom i Kinom, Teheran je pristao ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija, i početkom 2016. vratio ulogu velikog izvoznika nafte.

U strukturi maloprodajne cijene goriva država sudjeluje sa 60 posto

Cijena goriva u Hrvatskoj formira se prema cijeni nafte na svjetskom tržištu, ali zapravo dominantnu ulogu ima država na koju se odnosi oko 60 posto cijene.

Prema analizi strukture maloprodajne cijene goriva koju je proveo AZTN 2014. ona se sastoji od nabavne cijene (udjel od 30 do 35 posto), marže (5 do 10 posto), trošarine - s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ (40 posto) i poreza na dodanu vrijednost (20 posto).

Zašto onda odmah raste gorivo kod raste barel nafte u svijetu, ako se na nabavnu cijenu odnosi samo trećina cijene goriva, a ne pada istim intenzitetom?

Dekanić: Trgovci odmah reagiraju na rast cijene nafte, a sa zadrškom na pad

"Staro trgovačko "pošteno" pravilo je da odmah reagirate na porast, a sa zadrškom na pad. To je svugdje u svijetu, ne samo kod nas", rekao je Dekanić.

Napominje da nitko od analitičara ne očekuje spektakularni rast cijena. "Očekuje se umjereni porast cijena jer raste potrošnja i tako dugo dok se drži sporazum OPEC-a o redukciji ponude dotle će cijene rasti, ako netko ponovo poveća ponudu među članicama OPEC-a cijene će pasti", komentirao je.

Sporazum o kojem govori je onaj iz siječnja 2017. kada su zemlje OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte) i Rusije smanjile proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.

Na pitanje može li država intervenirati smanjivanjem trošarina ili će ostaviti cijene da ih maloprodaja određuje. "Vjerojatno neće, a pogotovo ne prije turističke sezone, ako smo skuplji od susjednih zemalja računaju da će turisti puniti rezervoare u susjedstvu. Maloprodajne cijene formiraju kompanije. Svjetsko tržište je i pomalo smokvin list za podizanje cijene", zaključio je.   

Kontaktirali smo i analitičare RBA, kakve su njihove projekcije oko cijene benzina, i koji su, po njima, ključni razlozi što je nafta narasla na najvišu razinu od studenog 2014.

RBA analitičari: Nastavi li se rast cijena benzina, rast će i drugi troškovi

"U slučaju rasta cijena benzina očekujemo da će se utjecaj viših cijena preliti i na ostale cijene s obzirom da će narasti i troškovi proizvodnje i prijevoza", odgovorili su Indexu.

A hoće li doći do značajnijeg rasta? Pritiske na rast cijena, smatraju RBA analitičari, stvara znatno niža proizvodnja sirove nafte u Venezueli, ali i prisutni geopolitički rizici koji bi se mogli odraziti na razinu proizvodnje što je pojačalo zabrinutost oko mogućeg prekida opskrbe.

Naime, proizvodnja sirove nafte u Venezueli, zemlji koja prema procjenama posjeduje oko 20 % svjetskih rezervi sirove nafte, značajno je smanjena u posljednje dvije godine te je u ožujku pala na 1.509 mil barela/dnevno. U razdoblju od prosinca 2016. godine do istog mjeseca 2017. godine zabilježen je pad proizvodnje od 14 posto.

"Istovremeno, ostale članice OPEC-a su i dalje ustrajne kada je u pitanju Sporazum o smanjenim kvotama proizvodnje (a pridružile su im se Nigerija i Libija) unatoč sada već značajnom rastu cijena sirove nafte na svjetskim tržištima. Iako je navedeni rast cijena i bio cilj kada je postignut spomenuti Sporazum (prosinac 2016.), postoje špekulacije da pojedine zemlje članice (poput Saudijske Arabije) iščekuju rast cijena na oko 80 dolara po barelu", stoji u njihovom odgovoru

Uz smanjenje svjetskih zaliha smanjenjem proizvodnje zemalja članica OPEC-a značajan utjecaj na rast cijena sirove nafte imaju geopolitičke tenzije koje kreiraju napetosti i neizvjesnost oko mogućih poremećaja u opskrbi sirovom naftom.

"Geopolitički rizici ukalkulirani u cijenu nafte procjenjuju se na nešto više od 5 dolara po barelu.  Naime sukobi u Siriji i Jemenu, ali i potencijalno uvođenje sankcija Rusiji i Iranu utjecat će na razinu izvoza sirove nafte. Naime, američki predsjednik Donald Trump najavio je mogući izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom (12. svibnja). Prema navedenom sporazumu Iran je pristao smanjiti svoje nuklearne planove u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija koje se između ostalog odnose i na izvoz sirove nafte.

Izvoz sirove nafte Irana zabilježio je rast u travnju na najvišu razinu od kada je Iran potpisao Sporazum (2,617 milijuna barela dnevno). Moguće ponovno uvođenje sankcija vjerojatno bi rezultiralo značajnim padom izvoza sirove nafte (prema nekim procjenama za 400 do 600 tisuća barela dnevno). Pokaže li se izgledno da će tako i biti ne isključujemo mogućnost i značajnijeg rasta cijena sirove nafte", zaključili su.

Crodux: Očekujemo stabilizaciju cijena

U tvrtki Crodux derivati dva, koja drži 78 benzinska servisa, smatraju da bi se cijene uskoro trebale stabilizirati.

Ističu kako se cijene naftnih derivata na tržištu Hrvatske formiraju slobodno.

"Na visinu maloprodajnih cijena naftnih derivata na lokalnom tržištu utječu kretanje cijena naftnih derivata na tržištu Mediterana (burzovne kotacije), kao i odnos tečaja američkog dolara u odnosu na HRK. Kretanje cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim burzama uvjetovano je odnosom njihove ponude i potražnje, a ona je odraz stabilnosti u područjima gdje se nalaze glavni svjetski proizvođači nafte.

Mišljenja smo da je povećanje cijena naftnih derivata s kojim smo bili suočeni u proteklom vremenskom razdoblju privremenog karaktera i da će se cijene naftnih derivata stabilizirati u bliskoj budućnosti", odgovorili su na Indexov upit.

Ina: Gorivo raste zbog cijena na Mediteranu i deprecijacije kune prema dolaru

Trenutačno kretanje cijena derivata u Hrvatskoj posljedica je cijene barela sirove nafte na svjetskom tržištu koja je na najvišim razinama u posljednjih tri i pol godine, kazali su nam u Ini, izbjegavajući prognozirati hoće li cijene i dalje rasti.

"Sukladno Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, cijene naftnih derivata od 20. veljače 2014. formiraju se slobodno prema tržišnom principu. Na formiranje prodajne cijene naftnih derivata utječu mnogobrojni elementi, od kojih su najvažniji cijena derivata na mediteranskom tržištu, trošarine te odnos kune i dolara.

To ima snažan utjecaj na visoke razine cijena na mediteranskom tržištu, a istovremeno je zabilježena i deprecijacija kune u odnosu na dolar. Uz to, svjetska geopolitička kretanja, kao i nedavne najave zemalja najvećih proizvođača nafte o proizvodnim planovima i stanju zaliha na svjetskim tržištima zasigurno pridonose sadašnjim kretanjima cijena nafte", odgovorili su iz Ine.