ŠVEDSKA akademija brani svoju odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost 2019. austrijskom književniku Peteru Handkeu obrazloženjem da je on iznosio provokativne komentare, ali nije podržavao krvoproliće.

Mnogi, a među njima i osobe koje su preživjele pokolj iz Srebrenice 1995. godine, kritizirali su Akademiju i pozvali je da opozove odluku o dodjeli Nobelove nagrade za književnost vrijednu devet milijuna švedskih kruna (837.000 eura) objavljenu prošli tjedan.

Držao govor Miloševiću na sprovodu

U 2006. Handke je održao govor na posljednjem ispraćaju srpskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, koji je umro u haškom pritvoru u očekivanju izricanja presude za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina. 

Osim toga, Handke je podržavao čelnike bosanskih Srba, ideološkog vođu Radovana Karadžića i ratnog zapovjednika Ratka Mladića, osuđene za genocid u Srebrenici zbog pokolja više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka.

U članku objavljenom u četvrtak u švedskom dnevniku Dagens Nyheter predsjednik Švedske akademije Mats Malm, priznaje da je Handke iznosio "provokativne, neprimjerene i nejasne komentare o političkim pitanjima". 

Kažu da nije podržavao pokolj

No autor knjiga kao što su "Strah golmana pred jedanaestercem" i "Spori povratak kući" nije veličao krvoproliće i jasno je osudio pokolj u Srebrenici, navodi Malm. 

"Akademija... nije pronašla ništa u njegovu pisanju što bi se moglo nazvati napadom na civilno društvo i na poštovanje jednakosti svih naroda", piše Malm. 

Akademija se poziva na članak iz 2006. objavljen u njemačkom dnevniku Suddeutsche Zeitung u kojem Handke piše da je pokolj u Srebrenici najgori zločin protiv čovječnosti u Europi od Drugog svjetskog rata. 

Akademija je bila prisiljena odgoditi dodjelu nagrade za književnost u 2018., nakon izbijanja skandala koji je završio ostavkom članice Akademije čiji je suprug osuđen za silovanje. 

Albanski premijer Edi Rama optužio je Akademiju da je svojom odlukom o dodjeli nagrade Handkeu "umanjila vrijednost nagrade" za buduća desetljeća.

Akademijinu odluku oštro su kritizirali u Albaniji te na Kosovu gdje je, prema procjenama, 10.000 kosovskih Albanaca ubijeno u godinama Miloševićeva ratnog stroja. 

Munira Subašić, predsjednica udruge Majke Srebrenice koja zastupa preživjele iz tog genocida, rekla je da je odluka Švedske akademije "sramotna".