Foto: FAH

NAJAVA premijera Tihomira Oreškovića o uvođenju eura u iduće četiri godine izazvala je niz reakcija.

Dok u oporbi, ali i djelu vladajuće koalicije premijerovu jučerašnju najavu drže nerealnom, te pozivaju na oprez, iz HDZ-a ističe da je euro logičan izbor ako želimo biti dio zajedničko europskog tržišta.

S druge strane guverner HNB-a Boris Vujčić poručuje da ga je premijer očito krivo shvatio kada su tijekom vikenda razgovarali o toj temi.

Nakon berlinskih razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel Orešković je novinare jučer iznenadio izjavom da Hrvatska želi što prije ispuniti kriterije iz Maastrichta.

"Taj proces smo prije nekih dvije godine pokrenuli i već je negdje četiri godine. Prva poruka koju možemo poslati je smanjiti taj dug,a onda se može aktivirati ta procedura," rekao je premijer Orešković.

Na pitanja novinara da malo pojasni izjavu Orešković se danas oglušio. S druge strane, guverner HNB-a Boris Vujčić u izjavi za Novi list povlači kočnicu. Istina je da smo razgovarali o procesu uvođenja eura i pretpostavljam da je premijer mislio na to da bi za oko četiri godine, dakle 2020., mogle početi pripreme za uvođenje eura, no i to traje dvije godine. Ali uvesti euro već za četiri godine, objektivno nije moguće. Premijerovu izjavu treba gledati kroz nužnost konsolidacije deficita i smanjivanja javnog duga, ističe ministra financija Zdravko Marić. Na pitanje je li premijerova najava o euru do 2020. realna odgovara:

"Teško je to komentirati. Ponavljam još jednom je li realno ili nije: 2020., ne prije toga. Razdoblje nakon toga možemo razgovarati," kazao je ministar financija. Iako najavu premijera ocjenjuje optimističnom ekonomski analitičar Luka Brkić u razgovoru za Media servis ističe da je to u teoriji moguće, ali da bi o tome uopće mogli razmišljati nužno je osigurati stabilan rast gospodarstva, te konačno provesti strukturne reforme.

"Prijetio bi nam grčki scenarij"

"Ne možete to riješiti rezanjem rashoda, svođenjem deficita ispod tri posto da udovoljite nominalnim kriterijima, a da pri tome radikalno ne promijenite strukturu gospodarstva. Pitanje nezaposlenosti je najvažniji problem ove zemlje, čak veći od javnog duga. Javni dug je posljedica nečinjenja, odnosno činjenja, a nije uzrok," objašnjava Lovrinović. Čemu žurba s eurom, poručuju iz SDP-a, ali i vladajućeg Mosta. Bio bi to ubrzani put prema grčkom scenariju, upozorava Mostov Ivan Lovrinović, dok SDP-Gordan Maras naglašava da je premijerova najava nerealna.

"Po mom mišljenju Hrvatska neće biti spremna razgovarati o euru za deset godina, a kamoli da ga uvede. Brzo uvođenje eura bila je strategija prethodnog vodstva HNB-a i sadašnjeg i time su zemlju izložili neviđenom valutnom riziku za koji postoji opasnost da nastupi. Brzo uvođenje eura odgovaralo bi samo bankama i uvoznicima i čitavo gospodarstvo došlo bi u grčki scenarij", rekao je Mostov Ivan Lovrinović.

"Postavlja se pitanje bi li uvođenje eura kao u nekim drugim zemljama dovelo do inflacije, odnosno povećanja cijena. Zemlje koju su ušle u eurozonu, većinom su dobile europske cijene. Je li to Hrvatskoj potrebno i zbog čega bismo mi jurili u to? Mislim da ne trebamo juriti u to i da Hrvatska neće imati pretjerane benefite od toga", rekao je SDP-ov Gordan Maras. Za HDZ-ovog Ivana Šukera dvojbe nema, moramo provesti strukturne reforme, a onda nam se euro, ako želimo biti dio zajedničkog europskog tržišta, nameće kao logičan izbor.

"Treba uzeti sve dobre i loše stvari, podvući crtu, izračunati i vidjeti koji vam je interes. Na kraju vidite da je povećani izvoz isključivo procesa što smo postali dio jednog zajedničkog tržišta. Naprosto, hrvatski poduzetnici sami izvoze svoju robu i proizvode i prodaju ih što im do ulaska u Europsku uniju nije bilo moguće," kaže Šuker.