SPREMAJU li se ruske oružane snage za rat u Ukrajini? Američki predsjednik Joe Biden svakako očekuje nekakvu vojnu akciju. Rusija želi da Zapad obeća kako se Ukrajina neće pridružiti njezinom obrambenom savezu NATO-u te da se to neće dogoditi iako dvije strane o tome pregovaraju. Sljedeći događaji mogli bi ugroziti cjelokupnu europsku sigurnosnu strukturu, piše BBC.

Zašto Rusija prijeti Ukrajini?

Rusija poriče da planira bilo kakvu invaziju, ali je prije osam godina zauzela ukrajinski teritorij i procjenjuje se da ima oko 100.000 vojnika raspoređenih u blizini granice. Rusija se dugo opirala približavanju Ukrajine europskim institucijama, a posebno NATO-u.

Ukrajina dijeli granice i s Europskom unijom i s Rusijom, ali kao bivša sovjetska republika ima duboke društvene i kulturne veze s Rusijom i ruski jezik je raširen među njenim stanovništvom.

Kada su Ukrajinci početkom 2014. svrgnuli tadašnjeg proruskog predsjednika, Rusija je anektirala ukrajinski južni poluotok Krim i podržala separatiste koji su zauzeli velike dijelove istočne Ukrajine. Pobunjenici se od tada bore protiv ukrajinske vojske u sukobu koji je odnio više od 14.000 života.

Koliki je rizik od invazije?

Rusija tvrdi da ne planira napasti Ukrajinu, a zapovjednik ruskih oružanih snaga Valerij Gerasimov osudio je izvješća o nadolazećoj invaziji kao laž. No, tenzije su visoke i ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je "prikladnim vojno-tehničkim mjerama" ako se nastavi ono što on naziva agresivnim pristupom Zapada.

Glavni tajnik NATO-a upozorava da je rizik od sukoba stvaran, a američki predsjednik Biden kaže da je njegova pretpostavka da će Rusija krenuti u akciju. SAD tvrdi kako zna za ruske planove za jačanje svojih postrojbi u blizini Ukrajine "u vrlo kratkom roku".

SAD kaže kako Rusija nije ponudila nikakvo objašnjenje za postrojbe smještene u blizini Ukrajine. Ruske trupe i tenkovi uputili su se u Bjelorusiju na vježbe.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova usporedio je trenutačnu situaciju s kubanskom raketnom krizom iz 1962. godine, kada su se SAD i Sovjetski Savez približili nuklearnom sukobu. Zapadne obavještajne službe sugeriraju da bi se ruski upad ili invazija mogli dogoditi početkom 2022.

Što Rusija želi od NATO-a?

Rusija je govorila o "trenutku istine" u preoblikovanju svog odnosa s NATO-om. "Za nas je apsolutno obvezno osigurati da Ukrajina nikada, ali nikada ne postane članica NATO-a", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

Moskva optužuje zemlje NATO-a da "pumpaju" Ukrajinu oružjem te SAD da potiče napetosti. Predsjednik Putin požalio se da se Rusija "nema kamo dalje povlačiti" i pita: "Misle li da ćemo samo sjediti skrštenih ruku?"

Rusija zapravo želi da se NATO vrati na granice prije 1997. godine. Rusija traži da se zaustavi širenje na istok i prekid vojnih aktivnosti NATO-a u istočnoj Europi. To bi značilo da se borbene jedinice povlače iz Poljske i baltičkih republika Estonije, Latvije i Litve te da u zemljama poput Poljske i Rumunjske ne bude raspoređenih projektila.

Rusija je također predložila sporazum sa SAD-om kojim se zabranjuje raspoređivanje nuklearnog oružja izvan njihovih nacionalnih teritorija.

Što Rusija želi od Ukrajine?

Rusija je zauzela Krim 2014. tvrdeći da ima povijesno pravo na taj poluotok. Ukrajina je bila dio Sovjetskog Saveza, koji se raspao u prosincu 1991. godine, a Putin je rekao kako se radilo o "raspadu povijesne Rusije".

Ključ za razmišljanje predsjednika Putina o Ukrajini pojavio je u podužem tekstu prošle godine kada je Ruse i Ukrajince nazvao "jednom nacijom". Označio je da današnji ukrajinski čelnici vode "proturuski projekt".

Rusija je također postala frustrirana što je mirovni sporazum iz Minska za istočnu Ukrajinu iz 2015. daleko od realizacije.

Još uvijek nema dogovora za neovisno nadgledane izbore u separatističkim ukrajinskim regijama. Rusija poriče optužbe da je to dio dugotrajnog sukoba.

Može li se ruska akcija zaustaviti?

Predsjednik Vladimir Putin razgovarao je nekoliko puta s predsjednikom Bidenom i razgovori na visokoj razini se nastavljaju, no ruski dužnosnici upozorili su da zapadno odbijanje njihovih ključnih zahtjeva vodi u "slijepu ulicu".

Pitanje je dokle će Rusija ići. Biden je upozorio da bi invazija u punom razmjeru bila katastrofa za Rusiju. No, ako bi se radilo o manjem upadu, kontroverzno je rekao da će se Zapad "na kraju morati dogovoriti oko toga što učiniti".

Bijela kuća je naglasila da svaki prelazak preko ukrajinske granice predstavlja nastavak invazije, ali ističe da Rusija ima i druga oružja, uključujući cyber-napade i paravojne taktike.

Pentagon je optužio Rusiju da priprema takozvanu operaciju insceniranog napada, s operativcima spremnim izvršiti sabotaže protiv pobunjenika koje podržava Rusija, kako bi time pružili izgovor za invaziju. Rusija je to demantirala.

Rusija je također podijelila 500.000 putovnica u područjima pod kontrolom separatista pa ako ne dobije ono što želi, onda bi svaku akciju mogla opravdati kao zaštitu vlastitih građana.

Međutim, ako je jedini cilj Rusije prisiliti NATO da se udalji iz njenog dvorišta, nema znakova da će u tome uspjeti. NATO-ovih 30 članica odbilo je svaki pokušaj vezanja ruku za budućnost.

"Nećemo dopustiti nikome da zatvori NATO-ovu politiku otvorenih vrata", rekla je zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman. Ukrajina traži jasan vremenski okvir za pridruživanje, a NATO kaže da Rusija "nema pravo veta i ne može se miješati u taj proces".

I Švedska i Finska, koje nisu članice NATO-a, također su odbacile pokušaj Rusije da ih zaustavi u jačanju svojih veza sa savezom. "Nećemo prepustiti svoj manevarski prostor", rekao je finski premijer. SAD je jasno stavio do znanja kako nema planova za slanje borbenih postrojbi u samu Ukrajinu, ali su predani pomoći toj zemlji u obrani njenog suverenog teritorija.

Pentagon je stavio u pripravnost 8500 vojnika, koji bi u kratkom roku mogli biti raspoređeni u zemlje NATO-a u istočnoj Europi. Čini se da su glavni alati u arsenalu Zapada sankcije i vojna pomoć u obliku savjetnika i oružja.

Predsjednik Biden zaprijetio je ruskom čelniku mjerama "kakve nikad nije vidio" ako Ukrajina bude napadnuta.

Konačni ekonomski udarac bio bi odvajanje ruskog bankarskog sustava od međunarodnog platnog sustava Swift. To se oduvijek smatralo krajnjim sredstvom, a postoji zabrinutost da bi moglo loše utjecati na američko i europsko gospodarstvo. Predsjednik Biden također je upozorio da će razmotriti osobne sankcije Vladimiru Putinu ako Rusija napadne Ukrajinu.

Druga ključna prijetnja je spriječiti otvaranje ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj, a o odobrenju plinovoda trenutačno odlučuje njemačko energetsko regulatorno tijelo.

Je li Zapad jedinstven u svom odgovoru?

Američki predsjednik rekao je da postoji "potpuna jednoglasnost" s europskim čelnicima oko Ukrajine, ali postoje podjele između Amerike i Europe. Europski čelnici su nepokolebljivi u tome da Rusija ne može o budućnosti odlučivati samo u pregovorima s SAD-om. Francuska je čak predložila da Europljani surađuju s NATO-om, ali da zatim vode vlastiti dijalog s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik želi međunarodni summit za rješavanje sukoba, uključujući Francusku i Njemačku, zajedno s Rusijom.