VIŠE od dvadeset godina Kambodža i Tajland spore se oko pomorske granice u Tajlandskom zaljevu, zbog čega goleme zalihe nafte i prirodnog plina ostaju neiskorištene. Procjenjuje se da se ispod spornog područja krije oko 340 milijardi kubičnih metara prirodnog plina i 700 milijuna barela nafte, čija se ukupna vrijednost penje na otprilike 300 milijardi dolara.

Ironija je tim veća što se regija suočava s rastom cijena energenata, a na Tajlandu su cijene dizela toliko porasle da ribari upozoravaju kako bi uskoro mogli biti prisiljeni prekinuti isplovljavanje, iako se ispod mora na kojem rade nalaze ogromni energetski resursi, piše Forbes BiH.

Spor koji traje desetljećima

Korijeni spora sežu u rane 70-e godine prošlog stoljeća, kada su obje države jednostrano povukle svoje pomorske granice, no nikada se nisu usuglasile oko točne crte razgraničenja. Sporno područje, poznato kao Zona preklapajućih zahtjeva (OCA), proteže se na oko 26.000 četvornih kilometara.

Kako bi izbjegle eskalaciju, dvije su zemlje 2001. godine potpisale Memorandum o razumijevanju, uspostavivši time okvir za pregovore o razgraničenju i zajedničkom iskorištavanju nalazišta nafte i plina. Iako dogovor nije donio konačno rješenje, omogućio je nastavak dijaloga bez većih incidenata na moru.

Raskid sporazuma i nove napetosti

Situacija se promijenila u svibnju ove godine kada je tajlandska vlada odlučila raskinuti Memorandum iz 2001. godine. Odluka je donesena nakon pogoršanja odnosa između dviju zemalja uslijed sukoba na kopnenoj granici tijekom 2025. godine, kada je raseljeno gotovo 650.000 civila.

Kambodža je nakon toga pokrenula postupak pri Ujedinjenim narodima pozivajući se na Konvenciju UN-a o pravu mora, nadajući se da će tako prisiliti Bangkok na povratak pregovorima.

Različiti pogledi dviju zemalja

Kambodžanski ministar rudarstva i energetike Rotanak Keo poručio je da njegova zemlja i dalje želi mirno rješenje. "Svako potencijalno otkriće na ovom području donijelo bi goleme gospodarske i energetske koristi Kambodži, Tajlandu i cijeloj regiji ASEAN.

Zato smo posljednjih 25 godina ulagali velike napore da se ovo pitanje riješi mirnim putem", izjavio je Keo. Dok se Kambodža zalaže za zajedničko iskorištavanje nalazišta i podjelu prihoda, Tajland inzistira na tome da se prvo mora riješiti pitanje pomorske granice, a tek onda razgovarati o podjeli resursa.

Iz Bangkoka poručuju da tijekom 25 godina pregovora nije postignut značajan napredak, zbog čega je postojeći okvir izgubio smisao.

Naftni divovi čekaju rasplet

U međuvremenu, najveće svjetske energetske kompanije godinama čekaju politički dogovor prije nego što započnu ozbiljna ulaganja. Koncesije u spornoj zoni imaju američki ConocoPhillips, japanski Idemitsu Kosan, francuski TotalEnergies i kineski CNOOC, no nijedna od njih ne želi ulagati dok dvije države ne riješe spor.

Prema riječima kambodžanskih dužnosnika, predstavnici tih kompanija višekratno su pozivali obje strane da pronađu mirno rješenje kako bi eksploatacija mogla započeti.

Ugrožena energetska sigurnost regije

Stručnjaci upozoravaju da bi dogovor bio od velike koristi za obje države, ali i za cijelu jugoistočnu Aziju. Više od 80 posto nafte i plina koje uvoze zemlje članice ASEAN-a dolazi iz drugih dijelova svijeta, a najveći dio prolazi kroz Hormuški tjesnac, jedno od najvažnijih svjetskih čvorišta za prijevoz energenata.

Unatoč snažnim gospodarskim argumentima, političke razlike i dalje sprječavaju postizanje kompromisa. Dok pregovori stoje, nafta i plin vrijedni oko 300 milijardi dolara ostaju duboko ispod morske površine, bez ikakve koristi za obje zemlje.