Talibani su ubili Hrvata. Ovo je jedan od vođa, SAD nudi milijune za njega

Talibani su ubili Hrvata. Ovo je jedan od vođa, SAD nudi milijune za njega
Foto: FBI

U AFGANISTANU i dalje traje rat. Taj rat je u posljednje vrijeme pomalo zaboravljen u svjetskim medijima.

Nažalost, hrvatska javnost jučer je ponovo postala svjesna ovog rata koji traje već više od 15 godina. U napadu iza kojeg, prema vlastitom priznanju, stoje talibani poginuo je hrvatski vojnik Josip Briški. Još dva hrvatska vojnika su ranjena i nisu u životnoj opasnosti.

Hrvatski vojnici su dio ISAF-a (International Security Assistance Force) te su dio mirovne misije Resolute Support (Odlučna podrška).

ISAF je imao velike ciljeve u Afganistanu, od kojih je najvažniji bio vojni poraz talibana, što se u međuvremenu pokazalo nemogućim. Sada se s talibanima želi pregovarati jer centralne vlasti u Kabulu nikad nisu uspjele doista kako treba profunkcionirati i preuzeti kontrolu nad cijelom državom. ISAF je inače uspostavljen nakon američke invazije na Afganistan koja je pak uslijedila nakon napada Al-Kaide na njujorške Twin Towers. Talibani su omogućili tadašnjem lideru Al-Kaide Osami bin Ladenu da se kod njih skriva, što je potaknulo američku vojnu operaciju.

Tako je mirovna operacija ISAF-a službeno završena krajem 2014., ali međunarodne snage koje su tamo službeno s mandatom UN-a i pod komandom NATO-a i dalje su ostale u Afganistanu s novom misijom jer bi inače talibani ubrzo opet preuzeli vlast. 

Tko je čovjek koji vodi talibane?

A iza jedne od najjačih mreža talibana stoji čovjek pod imenom Sirajuddin Haqqani.

AL Jazeera je prije nekoliko godina došla do ekskluzivnog intervjua sa Sirajuddinom Haqqanijem, talibanskim zapovjednikom koji se u Afganistanu bori protiv američkih i NATO-ovih snaga. Američki su zapovjednici pakistansku mrežu Haqqani, za koju se vjeruje da je povezana s pakistanskim obavještajnim agencijama, identificirali kao jednu od najvećih prijetnji američkim snagama u Afganistanu.

Mreža s kojom je CIA isprva surađivala provodi napade na strane snage u većem dijelu istočnog Afganistana. SAD je raspisao potjernicu za Sirajuddinom Haqqanijem uz nagradu od pet milijuna dolara, a pokušavaju uhvatiti i ostale vođe mreže Haqqani.

Vođa klana Haqqani bio je jedan od glavnih ustanika protiv sovjetske okupacije tijekom 80-ih godina. Potom se pridružio talibanima i nakon pada njihova režima 2001. godine započeo borbu protiv američkih snaga i afganistanske vlade. Mreža Haqqani kontrolira mnoga područja na istoku Afganistana, uz pakistansku pograničnu pokrajinu Sjeverni Waziristan.

Očito je da Sirajuddin Haqqani već godinama slobodno prelazi granicu između Afganistana i Pakistana te da je u Afganistan doveo mnoge strane borce kako bi ih obučio i poslao u borbe. Afganistanske su vlasti potvrdile da su u sukobima većinom stradali mladi strani borci, a ne Afganistanci.

"Hvala Bogu, mudžahedini sve više napreduju. Oni sada diktiraju ratom. Mogu vam jamčiti da će se u budućnosti boriti još bolje. Početkom rata koordinacija između naših boraca bila je beskorisna, ali sada ima toliko napada da im čak ni mi ne znamo broja. Ali još nije dovoljno, budućnost će pokazati na što mislim", rekao je Sirajuddin Haqqani prije nekoliko godina za Al Jazeeru.

Osnivač pokreta i otac aktualnog vođe umro je lani

Jalaluddin Haqqani, osnivač i vođa militantne mreže Haqqani, jedne od najmoćnijih i najstrašnijih skupina u afganistanskoj pobuni, umro je nakon duge bolesti početkom rujna 2018. godine. Haqqani je mrežu osnovao 70-ih godina, da bi prije nekoliko godina odustao od operativnog vođenja, prepustivši ga sinu Sirajuddinu. Radi se o današnjem zamjeniku vođe afganistanskih talibana, za čiju je glavu SAD raspisao nagradu od pet milijuna dolara, prenosi Reuters.

"Haqqani je ostario i patio je od raznih zdravstvenih problema", otkrio je jedan izvor blizak obitelji Haqqani. Talibani su prošlog rujna objavili da je Haqqani umro, ali nisu naveli vrijeme i mjesto njegove smrti, nego samo kako je bio bolestan i nekoliko godina vezan za krevet.

Glasnogovornik ministarstva obrane Mohammad Radmanish rekao je tada kako ne očekuje da će njegova smrt donijeti bilo kakve veće promjene u mreži Haqqani, koju afganistanske i američke službe sigurnosti optužuju za neke od najrazornijih samoubilačkih napada u prošlih 10 godina.

"Operativno njegova smrt neće utjecati na skupinu", rekao je Mohammad Radmanish, dodavši da je Haqqanijeva uloga posljednjih godina bila više ideološka nego praktična.

Haqqani se istaknuo kao gerilski vođa kojem je SAD pomagao tijekom njegove borbe u Afganistanu protiv sovjetskih snaga 80-ih godina, ali se kasnije udružio s talibanima te se nastavio boriti protiv američkih postrojbi i nakon sloma talibanskog režima 2001. godine.

Uveo samoubilačke napade

Smatra se da je Haqqani uveo samoubilačke napade u Afganistan, gdje ih prethodno nije bilo, a njegova je skupina postala zloglasna po složenim, dobro organiziranim napadima na afganistanske i američke snage te na civilne ciljeve, kao i po otmicama važnih osoba.

Prošle se godine bombaš za kojeg se vjeruje da ga je poslala ova mreža raznio usred četvrti s vladinim ustanovama i veleposlanstvima u afganistanskom glavnom gradu Kabulu, pri čemu je poginulo 150 ljudi. Nade u mir prethodno su porasle te su u lipnju 2018. godine dovele do dotad nezabilježenog prekida vatre. Zato je smrt jednog od najzloglasnijih militantnih vođa došla u osjetljivo vrijeme i za talibane i za kabulsku vladu koju podupiru zapadne demokracije.

O smrti Jalaluddina Haqqanija pričalo se više puta posljednjih godina, a takvi izvještaji nikad nisu demantirani. Službenik sigurnosti u Kabulu, koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten otkriti svoje ime, rekao je kako afganistanske obavještajne službe vjeruju da je Haqqani zapravo umro prije tri godine.

Službenik je rekao kako objavu njegove smrti treba sagledati u kontekstu sve većeg pritiska SAD-a na Pakistan te američkih optužbi da Pakistan ne čini dovoljno kako bi pobijedio militantne skupine na svom teritoriju.

Američki i afganistanski dužnosnici već dugo tvrde da je ova skupina u pakistanskom graničnom području, Sjevernom Waziristanu, godinama bila bliska vođi Al-Kaide Osami bin Ladenu te da je djelovala uz potporu pakistanskih obavještajnih službi. Pakistan je odbio optužbe i ukazao na ranije veze ove mreže s CIA-om jer je ona ojačala tijekom sovjetske okupacije 80-ih godina.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara