Čitatelji hrvatskih dnevnih novina i tjednika, prema istraživanju koje je provedeno krajem 2002., imali su vrlo nepovoljan opći stav prema bivšoj vlasti, bili su nepodijeljena mišljenja da nisu ispunjena obećanja te su smatrali da bivša Vlada neće izvesti zemlju iz krize.

Znanstvenici Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" Vesna Lamza Posavec i Stanko Rihtar u znanstvenom radu "Neke osobine publike informativno-političkog tiska", koji objavljuje najnoviji broj časopisa "Društvena istraživanja" u tematskom bloku Mediji u Hrvatskoj, analiziraju podatke o nekim značajkama demografskoga, socijalnoga i političkog profila čitatelja dnevnih listova Vjesnika, Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, Slobodne Dalmacije, Novoga lista i Glasa Slavonije te političkih tjednika Globusa, Nacionala i Feral Tribunea, prikupljene u sklopu istraživanja javnog mnijenja u listopadu 1998. i u prosincu 2002.

Po tom istraživanju najnepovoljniji opći stav prema bivšoj vlasti iskazali su anketirani čitatelji Slobodne Dalmacije 69,2 posto, Glasa Slavonije 68 posto, Vjesnika 65,8 posto, Večernjeg lista 62,3 posto itd.

Na upit o mišljenju glede izbornih obećanja čitatelji Glasa Slavonije smatrali su da nisu ispunjena - 87 posto, Vjesnika - 85,3 posto, Slobodne Dalmacije i Nacionala - 84,6 posto te Večernjeg lista - 83,6 posto itd.

Čitatelji svih anketiranih dnevnih novina i tjednika nisu imali povjerenje u bivšu Vladu i smatrali su da neće zemlju izvesti iz krize. U tome su bili najodlučniji čitatelji Glasa Slavonije - 78,2 posto, Vjesnika - 74,9 posto, Slobodne Dalmacije - 73,4 posto, Večernjeg lista - 67,6 posto, Globusa - 67 posto itd.

Rezultati analize, kako napominju autori, ponajprije pokazuju da se čitatelji informativno-političkog tiska značajno razlikuju od ostalog dijela hrvatske javnosti prema svim analiziranim osobinama - u prosjeku su mlađi, obrazovaniji, višeg životnog standarda, skloniji izbornoj participaciji i političkim opcijama i td.

Usporedbe među pojedinim glasilima otkrivaju da je, s obzirom na bitna demografska i socijalna svojstva, moguće ponajprije razlikovati izrazitije profiliranu publiku republičkih od nešto slabije profiliranoga čitateljstva regionalnih listova.

Druga uočena dihotomija upućuje pak na međusobno razlikovanje "elitnijih" od "popularnijih" listova.

Sastavljajući tematski blok o medijima u Hrvatskoj, kako napominje Srećko Lipovčan, u časopisu "Društvena istraživanja", kojem je nakladnik Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", suočili su se s manjkom sustavnih znanstvenih istraživanja medija, njihove publike, položaja i utjecaja u hrvatskom društvu.

"Osim nastojanja da se ovlada medijima (iz različitih razloga), u Hrvatskoj zapravo drugih interesa upravljenih prema medijima gotovo i ne bilježimo", piše uz temu Lipovčan, koji je autor radova "Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu" i "Uporabni literarni oblici medijskoga istraživanja".

U sklopu bloka o medijima Gordana Vilović piše o "Istraživačkom novinarstvu, tabloidizaciji i etici", Blanka Jergović o "Komunikacijskoj kulturi hrvatskih novinara: medijska scena 1994." i Vine Mihaljević o "Novim medijima i pripadnicima laičkih crkvenih pokreta u Hrvatskoj".

(Hina) mc