Težak udarac za premijerku: Rejting joj se srozava, ne podržava je čak 69 posto građana!

Težak udarac za premijerku: Rejting joj se srozava, ne podržava je čak 69 posto građana!

Foto: Jure Mišković / Cropix

PORAŽAVAJUĆE rezultate po premijerku Jadranku Kosor odnosno njezin osobni rejting mjesec i pol prije izbora otkrivaju najnoviji rezultati istraživanja Crobarometar, koji je provela agencije Ipsos Puls. Iako je rejting njezine stranke - HDZ-a - stabilan, usprkos tome što je sredinom rujna doživio značajnu krizu nakon curenja svjedočenja iz uskočkih istraga, premijerka Kosor je po pitanju osobne popularnosti doživjela teški poraz, kao i njezina Vlada, u čiji rad ne vjeruje gotovo 80 posto građana. S druge strane rejting Kukuriku koalicije je u blagom porastu u odnosu na rujan, a stabilni su i rejtinzi i poredak stranaka: Hrvatski laburisti, Blok "Umirovljenici zajedno" te Hrvatska stranka prava.

Kosor je vrlo negativna za 41 posto građana

No, krenimo redom. Jadranka Kosor je na ljestvici koja odražava dojam građana o vodećim političarima u zemlji zauzela tek sedmo mjesto. Kao pozitivnu političarku percipira ju tek osam posto ispitanih građana, uglavnom je pozitivna za njih 18 posto, dok je vrlo negativnom smatra 41 posto, a uglavnom negativnom 28 posto građana. S druge strane, Zoran Milanović zauzeo je drugo mjesto na istoj ljestvici te ga vrlo pozitivnim percipira 11 posto građana, uglavnom pozitivnim 35 posto, dok 23 posto građana šefa SDP-a drže uglavnom negativnim i 22 posto vrlo negativnim političarem. Predsjednik Ivo Josipović i dalje je najpozitivniji hrvatski političar, a vrlo pozitivnim ocjenjuje ga 43 posto ispitanih. Uglavnom pozitivan je za 41 posto, vrlo negativan za pet posto i uglavnom negativan za sedam posto građana. 

HDZ stabilno nepopularan

Gledajući rejtinge stranaka i koalicija, Kukuriku koalicija i dalje je najpopularnija u Hrvatskoj s 38,8 posto podrške, dok je vladajući HDZ daleko ispod njih sa "stabilnih" 20,3 posto podrške. Treće mjesto prema rejtingu stranaka i koalicija zauzeli su Hrvatski laburisti na čelu s Dragutinom Lesarom sa 6,3 posto, a za njima slijedi HSP sa 4,7 posto podrške. Blok "Umirovljenici zajedno" kupe 4,4 posto podrške, dok je HSS spao na niskih 2,5 posto. Sljedeće mjesto dijele HSLS i HDSSB sa 1,6 posto, a za njima slijedi Nezavisna lista Milana Bandića sa 0,9 posto podrške. SDSS podržava 0,5 posto ispitanih, a HGS Željka Keruma 0,2 posto. 13 posto građana ne podržava nijednu stranku i tvrde da neće glasovati na izborima, dok 5,1 posto podržava neku drugu stranku.

78 posto građana uglavnom ne odobrava rad Vlade

Također, podrška radu Vlade je u listopadu pala za čak pet postotnih poena te je došla na razinu na kojoj je bila u proljeće, nakon što se u ljetnim mjesecima povećala na oko 20 posto ili čak više. Rad Vlade uglavnom odobrava 15 posto ispitanih, dok njih sedam posto ne zna. Čak 78 posto građana uglavnom ne odobrava rad Vlade. Najbolje je ocijenjeno djelovanje Vlade na području vanjske politike. Javne financije i deficit proračuna su najslabije ocijenjeno područje rada Vlade. Gospodarsku politiku Vlade uglavnom ne odobrava 83 posto ispitanih, a javne financije i deficit proračuna 84 posto ispitanih. Najbolje ocijenjenu vanjsku politiku uglavnom odobrava samo 24 posto ispitanih građana.

Samo 11 posto građana smatra da zemlja ide u dobrom smjeru

Istraživanje je pokazalo i kako nakon ljetnih mjeseci tijekom kojih je razina optimizma bila u uzlaznom trendu, početak predkampanje donio je preokret, čime se razina pesimizma ponovno povećala. Tako samo 11 posto građana smatra da se zemlja kreće u dobrom smjeru, njih šest posto ne zna, dok 83 posto ispitanih građana smatra kako se zemlja kreće u pogrešnom smjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski građani i dalje drže kako je nezaposlenost najveći problem u zemlji, a za njim slijedi gospodarstvo i ekonomija te korupcija i kriminal. Građani još nisu zadovoljni životnim standardom i niskim plaćama, a velikim problemom drže i siromaštvo te loše političare i lošu vlast.

Podrška ulasku u EU bez značajnijih promjena

Interes za izlazak na referendum za Europsku uniju i dalje je visok, na razini interesa za parlamentarne izbore. Iz agencije upozoravaju kako će stvarna izlaznost vjerojatno biti znatno niža, odnosno na razini izlaznosti za parlamentarne izbore. Tako se 59 posto ispitanih izjasnilo kako bi na referendumu za EU sigurno glasovali, vjerojatno bi glasovalo 20 posto ispitanih, njih 5 posto vjerojatno ne bi glasovalo, 13 posto sigurno ne bi glasovalo, a četiri posto ne zna.

Podrška ulasku u EU nije se značajnije promijenila niti tijekom listopada, što znači da i dalje oscilira unutar okvira koji su stabilni već duže vrijeme. Odnosno, gledajući cijeli uzorak ispitanih, njih 30 posto bi sigurno glasovalo za ulazak u Uniju, 17 posto bi vjerojatno za to glasovalo, njih 13 posto glasovalo bi vjerojatno protiv, 29 posto sigurno protiv, a 11 posto ne zna.

Na parlamentarnim izborima sigurno bi glasovalo 60 posto ispitanih, njih 21 posto vjerojatno bi glasovalo, a pet posto vjerojatno ne bi. Sigurno ne bi glasovalo 11 posto ispitanih, dok njih tri posto ne znaju ili nisu sigurni.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara