NEMA otkaza, kraći rad za istu plaću i porez na tehnologiju. Ovo je sukus onoga što je danas predložio jedan od glavnih hrvatskih sindikalaca, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

"Revolucionarna" ideja sindikalca: Manje rada za isti novac, nema otpuštanja i porez na tehnologiju

"Trebalo bi, umjesto otpuštanja, skraćivati radno vrijeme uz zadržavanje visine plaće. Trebalo bi uvesti i poreze na nove tehnologije i njihove enormne prihode, kojima bi se financiralo vrijeme nezaposlenosti radnika, mirovinski sustav i slično", rekao je Sever. 

Ovo nije prvi put da hrvatski sindikati tehnologiju prikazuju kao negativnu pojavu, a spominjali su već i porez. No nikada kao na današnjem 6. Saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata nisu ovako jasno zatražili uvođenje novog poreza upakiranog s idejom kraćeg rada za isti novac umjesto otpuštanja.

Ideje sindikalnog čelnika Severa iz prvog je reda slušala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i sama bila govornica na skupu, što je iskoristila kako bi ulogu sindikata proglasila - neizostavnom.

No tko je čovjek koji je artikulirao nove sindikalne želje - manje rada za isti novac, veće poreze i zaštitu od otkaza?

Na čelu sindikata desetljećima, ubacio se već s 30 godina

Krešimir Sever, kao i drugi javnosti poznati sindikalni lideri, na čelu je sindikata već desetljećima, a danas je ponovno izabran na mjesto predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Sever je rođen 1959. godine. Osnovnu školu i gimnaziju je završio u Zagrebu. Upisao je hotelijerstvo i turizam u Zagrebu, no nije uspio diplomirati.

1984. godine zaposlio se u Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske u Zagrebu. Već nakon šest godina rada, 1990. godine, dakle na samom početku tridesetih godina života, ubacio se u sindikat. 1991. je izabran za predsjednika sindikata Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske (današnja Financijska agencija).

Cijela je njegova biografija gotovo isključivo vezana za njegovo sindikalno djelovanje. Sever je jednom bio koordinator, a jednom glavni pregovarač u velikim pregovorima s vladom - 1992. oko prvog kolektivnog ugovora, a 2003. oko izmjena Zakona o radu. 

1993. je izabran za prvog predsjednika Koordinacije hrvatskih sindikata javnih službenika, a na čelu Nezavisnih hrvatskih sindikata je od njegova osnivanja 1999. godine, dakle puna dva desetljeća. 

Nije htio reći kolika mu je plaća

Koliko Sever zarađuje kao sindikalni čelnik, kao i u slučaju drugih sindikalnih šefova, u domeni je nagađanja. I on, naime, kao njegovi kolege s vrha sindikalne piramide, odbija s javnosti podijeliti kolika mu je plaća.

Sever je prije nekoliko mjeseci gostovao u "Nedjeljom u 2" i na izravno pitanje nije želio odgovoriti koliku plaću ima. Stanković je pretpostavio da ima više od 10.000 kuna, a Sever to nije demantirao. "Činjenica je da mi za svoj rad beremo plaću kao svatko drugi. Nama naše plaće određuju članovi, oni preko članarine određuju. Nama su poslodavac naši članovi. Pitanje naše plaće proizlazi iz toga", rekao je Sever dodavši da njihova uvjerljivost (uvjerljivost sindikalnih čelnika, op.a.) ne proizlazi iz toga kolika im je plaća.

Vezao se lancima i tražio "porez na bogate", podržao Markić i surađivao s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve

Sever je inače u javnosti prepoznatljiv po svojim verbalnim doskočicama, no jednom je bio otišao i korak dalje. Za vrijeme vlade Ivice Račana, kad je ta vlada sa Svjetskom bankom potpisivala zajam te aranžman s MMF-om, Sever se u znak prosvjeda pred saborom vezao lancima. 

U vrijeme kratkog premijerskog mandata Jadranke Kosor tražio je povećanje "porezne stope za bogate".

2014. godine je dao podršku inicijativi udruge U ime obitelji za provođenje referenduma o promjeni izbornog sustava

Osim što je trideset godina sindikalac, Sever je suradnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i održao je nekoliko predavanja na tu tematiku. Sudjelovao je i na znanstvenom simpoziju Zagrebačke nadbiskupije "Uloga župnika u gradu: župnik Franjo Jurak".