Tko je zapravo Viktor Orban, mađarski nacionalist kojeg hrvatska desnica obožava

Tko je zapravo Viktor Orban, mađarski nacionalist kojeg hrvatska desnica obožava
Hina

MAĐARSKI premijer Viktor Orban ovih je dana opet u centru pažnje europske javnosti zbog prošlotjednog glasanja u Europskom parlamentu o izvještaju koji taksativno i detaljno obrazlaže na koje sve načine njegova vlast u Mađarskoj krši niz temeljnih europskih prava kao što su sloboda okupljanja, prava manjina, sloboda medija i akademska sloboda itd. Na kraju je Europski parlament s dvotrećinskom većinom glasova podržao izvještaj i zatražio da se pokrene proces oduzimanja prava glasa Mađarskoj u Europskim institucijama, čemu su se, vrijedi podsjetili, usprotivile eurozastupnice HDZ-a i tako de facto stale na Orbanovu stranu.

Pritom je Orbanov nastup u raspravi u Europskom parlamentu prije glasanja razotkrio ovog autokratskog političara jednako kao i detaljni izvještaj zastupnice Judith Sargentini. Naime, mađarski premijer u raspravi s eurozastupnicima uopće nije replicirao na njihove vrlo konkretne i precizne kritike, nego se bacio u nacionalističku epiku.

 


Kritiku svoje vladavine proglasio napadom na "čitav mađarski narod"

“Došao sam ovamo jer se vi sada spremate osuditi ne samo jednu vladu nego jednu čitavu državu, jedan čitav narod. Osudit ćete Mađarsku koja je već tisuću godina dio europske kršćanske obitelji. Mađarsku, koja je svojim naporima, i ako je to bilo potrebno svojom krvlju, pridonijela našoj sjajnoj europskoj povijesti. Mađarsku koja se pobunila i uzela u ruke oružje protiv najveće vojske na svijetu, protiv Sovjeta, te je tako podnijela tešku žrtvu za slobodu i demokraciju te kada je to bilo potrebno, otvorila je svoje granice svojim istočnonjemačkim prijateljima", rekao je Orban na plenarnoj sjednici zastupnicima u Europskom parlamentu.

U pitanju je demagoška retorika koja Orbanu izvrsno prolazi u Mađarskoj, kojom neprekinuto vlada od izbora 2010., te koja je uvjerljiva ilustracija njegove ideje o uvođenju neliberalne demokracije i stvaranja paranoje među glasačima o kolopletu vanjskih neprijatelja koji sustavno ugrožavaju opstojnost Mađarske. 

Sorosev stipendist i veliki liberal

Stoga vrijedi podsjetiti kako je Viktor Orban postao vjerojatno najviše polarizirajući lider jedne članice Europske unije, te kroz koje je sve faze prošla njegova politička karijera. Tj. kako je nekadašnji uvjereni liberal i stipendist Georgea Sorosa postao zakleti branitelj kršćanskih vrijednosti i autoritarni lider koji duboko prezire liberalnu demokraciju, njene vrijednosti i institucije?

Viktor Orban rođen je 1963. godine u ruralnoj obitelji srednje klase, a u Budimpešti je 1987. završio pravo. Pad komunizma je dočekao kao ambiciozni liberalni aktivist, te je 1990. postao Sorosev stipendist, a iste je godine prvi put izabran kao zastupnik u mađarski parlament. No, trenutak njegova političkog rođenja u javnom smislu dogodio se 1989., kada je održao vatreni govor u povodu ponovnog pokopa mađarskog komunističkog lidera Imre Nagyja, koji je bio na čelu mađarske pobune protiv SSSR-a 1956., koju je Moskva ugušila u krvi. 

Orbanova stranka Fidesz započela je svoj politički život kao izrazito liberalna, no kada je on preuzeo upravljanje strankom 1993., Fidesz se pozicionirao kao konzervativna stranka desnog centra. Upućeni tumače da je to isprva bio oportunistički potez mladog i ambicioznog političara, koji je prepoznao kakve ponude manjka na mađarskom političkom tržištu, no u međuvremenu je jasno da je Orban itekako povjerovao u vlastitu demagogiju. Selidba Fidesza na desni centar izazvala je raskol u stranci, koja je na parlamentarnim izborima 1994. jedva prešla izborni prag od pet posto.

Promašeni prvi mandat na čelu vlade

Orban je prvi put postao premijer Mađarske 1998. godine zahvaljujući koalicijskoj vladi, te je odradio cijeli četverogodišnji mandat, u kojemu zapravo ništa vrijedno pamćenja nije postigao. No, Orbana je prvo iskustvo vlasti uvjerilo kako strukture starog režima i ljudskopravaški aktivisti te liberalni i lijevi intelektualci i mediji koordinirano rade protiv njega, te je tada donio odluku da svoju drugu priliku na vlasti neće propustiti iskoristiti za provođenje temeljitijih kadrovskih čistki i dovođenje poslušnog kadra na sve ključne pozicije u državi. Ogorčenje zbog gubitka vlasti 2002. godine ga je usmjerilo na autoritarni put na kojem se danas osjeća više nego ugodno.

Novu priliku da upravlja Mađarskom Orban je dobio zahvaljujući svjetskoj ekonomskoj krizi 2008., koja je razotkrila da je nominalno socijaldemokratska, a u praksi ekonomski neoliberalna vlada premijera Ferenca Gyurczanyja državu dovela na rub bankrota. U javnosti su se pojavili i kompromitirajuće snimke Gyurczanyja kako doslovno govori da laže narod, te je time izgubio svaku političku podršku. Mađarska je upala u veliku ekonomsku krizu - zanimljivo, krediti u švicarskim francima su i tamo bili iznimno aktualna tema - a Orban se ponudio kao spasitelj države. Fidesz je na izborima 2010. dobio 52 posto glasova, što se u mađarskom izbornom sistemu pretvorilo u dvotrećinsku većinu u parlamentu, te je Orban krenuo u mijenjanje ustava, koje je de facto rezultiralo time da je Mađarska prestala biti liberalna demokracija i postala ovo što je danas - članica Europske unije koja ima više zajedničkog s Putinovom Rusijom i Erdoganovom Turskom nego s Njemačkom, Francuskom ili Nizozemskom.

Siromašne pretvori u robove države

Orban je nizom odlučnih poteza uspio ekonomski stabilizirati Mađarsku, što mu je donijelo veliki kredit kod glasača, no ubrzo je počeo razvijati novi sustav vlasti, u kojem je počela cvjetati korupcija, a koji je građane pretvorio u ekonomski ovisne o Fideszu, koji je preuzeo kontrolu nad svim institucijama države. Orban i Fidesz su svoje ljude postavili na čelo javnih medija, kulturnih institucija - nedavno je tako ekspresno uklonjen balet “Billy Elliott” sa scene u Budimpešti, jer se netko od vladajućih požalio da je previše gej - pa u sudstvu, državnim kompanijama itd. U današnjoj Mađarskoj se bez stranačke iskaznice Fidesza ili bliskosti Orbanu ne može zauzeti niti jedna vodeća pozicija u javnom sektoru.

Orban je svoju ekonomske poteze opisao kao “neortodoksnu gospodarsku politiku”, hvaleći se time kako je njegova vlada od 2010. smanjila poreze, kao i cijenu struje, plina i stanovanja, stvorila stotine tisuća novih radnih mjesta i uvela doplatke za obitelji i djecu. No, istovremeno su u Mađarskoj demontirane strukture socijalne države, značajno je povećan jaz između bogatih i siromašnih, te je veliki dio Mađara pretvoren u ekonomske robove koji ovise o milosti premijera i njegove stranke.

To su ključni zaključci iz knjige “Mađarska socijalna politika 1990-2015” poznate sociologinje Zsuzu Ferge, koja vodi program istraživanja dječjeg siromaštva u mađarskoj Akademiji znanosti. Ferge je nesumnjivo jedna od najvećih stručnjakinja za područje socijalne politike i siromaštva u Mađarskoj, te upozorava da je za transfer novca od siromašnih prema bogatim Mađarima bila ključna Orbanova porezna reforma iz 2013. godine, kada je uveden jedinstveni porez na dohodak od 16 posto, koji je dvije godine kasnije smanjen na 15 posto. “To je 10 posto najbogatijih Mađara ostavilo 1,6 milijardi eura, dok je većini koja ima mnogo manje prihode oduzelo 650 eura godišnje”, objasnila je sociologinja Ferge u nedavnom intervjuu za Der Spiegel, dodavši da su ujedno “socijalna izdavanja svedena na minimum, te povezana sa strogim pravilima i radnom obavezom za primatelje socijalne pomoći”. 

Neumjereno bogaćenje Orbanovih prijatelja i obitelji

Primatelji socijalne pomoći u Mađarskoj obavezni su raditi u “komunalnim radnim programima”, u koje je u međuvremenu uključeno 230 tisuća ljudi, koji čine 5,2 posto svih zaposlenih u Mađarskoj. Zakonom su obavezni raditi i daleko od svojeg mjesta prebivališta, a za to su plaćeni u prosjeku 120 eura mjesečno, koje dobivaju uz 100 eura socijalne pomoći. Riječ je često o teškim fizičkim poslovima u poljoprivredi i građevinarstvu.

I dok je dio građana pretvorio ekonomski ovisnima o sebi i Fideszu, i dok mladi Mađari u stotinama tisuća odlaze i Mađarske, Orbanova vlast se jako isplatila njegovoj obitelji i prijateljima. 

Primjerice, Lorinc Meszaros trenutno je jedan od dvadeset najbogatijih ljudi u Mađarskoj, koji je prije nekoliko godina vodio tvrtku za montiranje grijanja, na rubu bankrota. No tada je na vlast došao njegov bivši školski kolega Viktor Orban i tako je krenuo vrtoglavi uspon Meszaresa, koji danas posjeduje lanac hotela i profitabilnu građevinsku tvrtku koja je izgradila posve nepotrebnu i neprometnu prugu koja vodi do sela u kojem Orban ima ljetnikovac. Meszaros javno kaže da na svojem poslovnom uspjehu može zahvaliti ‘dragom Bogu i Viktoru Orbanu’. 

Preostali neovisni mediji su objavili snimku Orbánova šefa kabineta Antala Rogána, koji dogovara namještanje natječaja za izgradnju nuklearne elektrane s jednim kontroverznim odvjetnikom. Rogan je prethodno tvrdio da se taj sastanak uopće nije dogodio, a nakon što je dokazano da je lagao, ništa mu se nije dogodilo i smatra ga se i dalje trećim najmoćnijim čovjekom Mađarske.

Muljaže s novcem iz europskih fondova

Tu je još i muljaža s novcem europskih fondova u koju je uključen Orbanov zet Istvan Tiborcz. Njegova tvrtka je prije Orbanova povratka na vlast godišnje imala profit od 10 tisuća eura, ali je 2014. i 2015. dobila od države, tj. od lokalnih vlasti u mjestima kojima vlada Fidesz, za ugradnju LED-rasvjete ugovore vrijedne 65 milijuna eura. Cijela stvar je završila tako da to istražuje antikorupcijski ured EU-a OLAF.

To su samo neki od reprezentativnih primjera korupcije i klijentelizma koji vladaju u Orbanovoj Mađarskoj, no mađarski premijer sve to uspijeva gurnuti u drugi plan zahvaljujući propagandi medija koje kontrolira i zahvaljujući time što se u međuvremenu stilizirao u suvremenog križara, koji Mađarsku i Europu brani od islamske invazije i međunarodne zavjere kojom upravlja Soros.

Koncept neliberalne demokracije

Tako je u ljeto 2014. godine Orban održao govor u Rumunjskoj pred predstavnicima mađarske nacionalne manjine, u kojem je izložio svoj koncept neliberalne demokracije. Kao uzore Mađarskoj pod njegovom vlašću naveo je Rusiju, Tursku, Singapur i Kinu, obećavši kako će nastaviti raditi prema tome da smanji individualne slobode mađarskih građana, koje vidi isključivo kao pripadnike nacije. “Mađarska nacija nije samo skupina pojedinaca nego zajednica koja mora biti organizirana, osnažena i zapravo konstruirana”, izjavio je tada Orban. 

Svoja obećanja Orban je itekako ispunio, to mu se doista ne može zamjeriti, a rezultat toga je i kritični izvještaj koji je dobio dvotrećinsku podršku Europskog parlamenta.

Naročito je brutalan bio prema izbjeglicama i migrantima, a vodio je i kampanju s antisemitskim tonovima protiv Soroseva sveučilišta u Budimpešti, koje je posebnim zakonom izbačeno iz Mađarske. Aktivisti Fidesza pak hodaju po Budimpešti i označavaju posebnim naljepnicama urede nevladinih udruga koja nisu Orbanu po volji. 

Orban je danas jedan od najvažnijih političara u Europskoj uniji

Orbanove političke mijene i napuštanje dominantnih vrijednosti Europske unije su ga odvele i u bliske odnose s Vladimirom Putinom i Rusijom. Mađarski MOL je zapravo ruski igrač, a mediji Budimpeštu opisuju kao glavnu bazu ruskih špijuna u Europskoj uniji. Od žestokog antiruskog govora iz 1989. Orban je u međuvremenu postao Putinov frend, te ruskog autokrata rado ugošćava u Budimpešti. 

Mađarskom lideru se ne može poreći sposobnost da progura svoje politike i preuzme kontrolu nad mađarskim državnim aparatom, te da osigura stabilnu podršku glasačkog tijela. Orban je danas nedvojbeno jedna od najvažnijih političkih figura u Europskoj uniji, kojega se Europska pučka stranka i dalje formalno ne odriče. Postao je uzor i svim desničarskim populistima, koji žele svoje države preobraziti u neliberalne demokracije orbanovskog tipa, u čemu je zasad najdalje otišla Poljska pod vlašću ultrakonzervativne stranke Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog.

Osuda Europskog parlamenta sigurno nije dovoljna za konačni poraz Orbanove politike

Rezultat nedavnog glasanja u Europskom parlamentu Orban je očito percipirao kao osobnu uvredu i napad na njegovu vlast, ali se nije predugo durio, nego je već krenuo u akciju. Već je dobio podršku iz Poljske i Češke, s kojima je Mađarska dio Višegradske skupine u kojoj je još i Slovačka, a napao je i njemačku kancelarku Angelu Merkel. Podsjetio je da su ovom sazivu Europskog parlamenta odbrojani dani jer su sljedeće godine na proljeće europski izbori, te najavio pravne korake protiv izvještaja koji je dobio dvotrećinsku podršku eurozastupnika.

Ukratko, Europska unije još nije ni približno riješila problem zvan Viktor Orban. S obzirom na njegov instinkt za samoodržanje i uvjerenost da je njegova politika jedina ispravna, a nasuprot poslovično trome briselske birokracije, nije isključeno da će se Orban zadnji slatko smijati.


 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara