ZBOG sve viših ljetnih temperatura, gradska uprava Tokija potiče zaposlenike da umjesto odijela i kravata na posao dolaze u ležernijoj odjeći, uključujući kratke hlače. Inicijativa, osmišljena za lakše podnošenje vrućina, izazvala je polemike nakon što su se neke žene požalile na, kako kažu, "uznemiravanje dlakavim nogama" muških kolega, piše BBC.

Podijeljene reakcije na novu uredsku modu

Guvernerica Tokija Yuriko Koike u travnju je pokrenula program "Tokyo Cool Biz" kao nadogradnju svoje ranije, već široko prihvaćene ljetne kampanje za uštedu energije. Novi kodeks odijevanja dopušta majice kratkih rukava, tenisice i kratke hlače u uredima, no nakon gotovo četiri mjeseca primjene, mišljenja su podijeljena.

Dok jedni pozdravljaju ležernija pravila koja im olakšavaju rad, drugi smatraju da je politika nepravedna prema ženama od kojih se i dalje očekuje nošenje najlonki. Neke su žene izrazile nelagodu zbog dlakavih nogu svojih kolega, što je na internetu dobilo naziv "sunehara". "Ljudima želimo dati više izbora tijekom ovih velikih vrućina, a ne im govoriti što moraju odjenuti. Ne bi trebalo biti problema sve dok radna odjeća nikoga ne vrijeđa", komentirao je za BBC Noboru Watanabe, dužnosnik tokijskog ureda za okoliš.

Ipak, istraživanje klinike Gorilla provedeno u lipnju pokazuje da se 53,5 posto ispitanika protivi nošenju kratkih hlača na poslu, dok ih 46,5 posto podržava. Kao glavni razlog protivljenja, i muškarci i žene naveli su zabrinutost zbog izgleda tijela i dlakavosti. Prema podacima klinike, žene su bile znatno negativnije u odgovorima, što sugerira da teže prihvaćaju gole noge muških kolega.

Iako je ležerna odjeća sve prisutnija u japanskim tvrtkama, osobito u startup i tehnološkom sektoru, preporuka gradskih vlasti dala joj je širu društvenu prihvatljivost. To je kod nekih muškaraca stvorilo nesigurnost zbog dlakavih nogu. Akifumi Funatsu, ravnatelj klinike Gorilla, kaže da im dolazi sve više klijenata koji uklanjanje dlaka ne smatraju samo estetskim pitanjem, već i "pitanjem društvenog bontona pri nošenju kratkih hlača". On objašnjava kako su muškarci potaknuti na lasersko uklanjanje dlaka jer vjeruju da žene smatraju da bi trebali imati manje dlaka na nogama, pa ne žele izazvati nelagodu u okolini.

Duga povijest rashlađivanja

Koike je prve promjene u ljetnom odijevanju uvela još 2005. godine, dok je bila na funkciji japanske ministrice okoliša. Tada je pokrenula nacionalnu kampanju za uštedu energije "Cool Biz" i potaknula zaposlenike na nošenje košulja kratkih rukava.

U inicijativi su sudjelovali i državni dužnosnici. Tadašnji premijer Junichiro Koizumi često se u javnosti pojavljivao bez kravate ili sakoa, što je pomoglo popularizaciji ideje.

Nekoliko godina kasnije, nakon potresa i tsunamija u regiji Tohoku u ožujku 2011., vlada je predstavila program "Super Cool Biz". Tim programom dodatno su proširene smjernice za odijevanje kako bi se smanjila potrošnja energije u uredima i domovima.

Kao i drugi dijelovi svijeta, Japan se posljednjih mjeseci suočava s rekordnim temperaturama, ali i s naglim rastom cijena energenata zbog nestabilnosti na Bliskom istoku.

Prognostičari za ovo ljeto najavljuju ekstremne vrućine. Japanska meteorološka agencija pokušava podići svijest javnosti novim terminom "kokusho-bi", što znači "brutalno vruć dan", a odnosi se na dane kada temperatura prelazi 40 Celzijevih stupnjeva.

Borba s rekordnim vrućinama

Posljednji tjedni podaci Agencije za upravljanje požarima i katastrofama pokazuju da je u Japanu od 6. do 12. srpnja od toplinskog udara umrlo sedam osoba, a 4580 ih je hospitalizirano.

Osim hidratacije i korištenja klima-uređaja, što su osnovne preporuke vlasti, građani se okreću novim proizvodima za lakše podnošenje vrućina. U trgovinama diljem zemlje popularni su odjeća s ugrađenim ventilatorima, jednokratne vlažne maramice za hlađenje, kišobrani koji štite od UV zračenja i topline te prijenosni ručni ventilatori.

Stručnjaci iz Japanske akademske mreže za smanjenje rizika od katastrofa ističu važnost aklimatizacije i napominju da tijelu treba nekoliko tjedana da se prilagodi visokim temperaturama. Savjetuju da pripreme i mjere za sprječavanje toplinskog udara počnu već tijekom kišne sezone, prije početka najvećih ljetnih vrućina. Problem dodatno otežava visoka vlaga zraka u Japanu, zbog koje znoj teže isparava, što smanjuje prirodnu sposobnost tijela da se rashladi.