Foto: Press

TONI MILUN mladima je omiljen profesor matematike – desecima tisuća osnovnoškolaca i srednjoškolaca pomogao je da kroz niz jednostavnih i razumljivih, praktičnih primjera prezentiranih u video obliku, savladaju često za njih tešku i problematičnu matematiku, a s timom okupljenim oko projekta svoju je pomoć mladima proširio i na niz drugih predmeta.

Kako Toni od prošle godine predaje na Visokom učilištu Algebra – dakle, pokušava studentima Primijenjenog računarstva, Multimedijskog računarstva i Digitalnog marketinga pomoći da što bolje razumiju i savladaju matematiku i statistiku – postavili smo mu nekoliko pitanja o njegovu dosadašnjem radu te što može poručiti maturantima u trenucima dok se odlučuju za svoj budući studij, tim više što će uskoro postati studenti.

Nedavno si počeo predavati na Visokom učilištu Algebra. Kakvi su ti prvi dojmovi u radu sa studentima?

Već nekoliko mjeseci radim na Visokom učilištu Algebra i vrlo sam zadovoljan i kolegama i studentima. Posebno me dojmilo koliko su studenti Algebre poduzetni. Većina ih, osim studiranja, već rade ili na svojim projektima ili honorarno za digitalne tvrtke. Cijelo ozračje je vrlo pozitivno, prate se svjetski trendovi, nastava se konstantno prilagođava potrebama tržišta i načinu na koji studenti žele učiti.

Koje sve kolegije držiš, tj. na kojim sve kolegijima predaješ?

Trenutno predajem Matematiku i Statistiku studentima prve godine, a sljedeće ću vjerojatno i neke matematičke kolegije na višim godinama.

Prepoznaju li te i studenti zahvaljujući tvojem dosadašnjem radu, budući da si mnogim učenicima osnovnih i srednjih škola pomogao u boljem razumijevanju matematike?

Velik broj studenata je već prije učio matematiku gledajući videozapise koje sam objavio na YouTubeu i znaju tko sam.

Možeš li iste metode kojima pomažeš mladima da matematiku ne smatraju baukom primijeniti i kod studenata? Koliko se tvoj način predavanja i podučavanja razlikuje od onoga što vjerojatno danas još uvijek možemo nazvati mainstreamom?

Osobno volim ubaciti što više životnih primjera, pogotovo u statistici. Za sljedeću školsku godinu planiram uvesti još više projektnih zadataka. Moram reći da bez obzira tko predaje matematiku, da bi je učenik svladao mora uložiti vlastiti trud. Nastavnik je tu samo kao voditelj, koji može pomoći učeniku da je lakše razumije, ali ako se učenik neće potruditi ništa od uspjeha.

Zašto vlada taj strah od matematike, a u višim razredima te kasnije na fakultetima i od statistike i srodnih predmeta?

Matematika zahtijeva kontinuirano učenje. Ne možete preskočiti nijedno gradivo, jer se svaka cjelina nadovezuje na prethodnu. Osim toga često izgleda kao da matematika koje se uči u školi nema nikakve veze sa stvarnim životom. Istina je posve drugačija: matematika je svugdje oko nas i stalno je koristimo. Svakodnevno upotrebljavamo osnovne računske operacije poput zbrajanja, množenja ili postotaka prilikom kupovanja u trgovinama. Ali postoji i ona kompleksnija matematika koju koriste stručnjaci u izradi računala, automobila itd.

Primijetio sam da mnogo ljudi nema razvijen smisao za apstraktno i zato je potrebno prilagoditi gradivo matematike i za takve učenike. Sjećam se jedne odrasle osobe kojoj sam objašnjavao postotni račun i nisu mu baš najbolje išli. Nije mogao izračunati koliko je 10% od 400. Ali onda sam svaki zadatak stavio u životni kontekst, pa sam ga pitao koliko će platiti više za cipele koje su koštale 400 kn, pa su poskupile za 10%. Odjednom mu je sve bilo jasno. Moj je stav da je važno prenijeti znanje iz matematike na onaj način na koji će to učenik najlakše naučiti.

Posljednjih godina sudjelovao si i u raznim pripremama maturanata, pomagao si im, kroz nekoliko projekata, da se što bolje pripreme za maturu. Iako je državna matura za ovu godinu završena, koji savjet možeš dati novoj generaciji maturanata?

Na državnu maturu gledam kao na nešto pozitivno – potakla je učenike na ponavljanje gradiva i bolje povezivanje onog što su naučili.

Budućim maturantima savjetujem da se što prije počnu pripremati za maturu, već od rujna. Znam da mnogi misle da ima još vremena, ali to vrijeme tako brzo proleti. Sat vremena dnevno svatko može odvojiti za pripremu, a ako se krene s učenjem na vrijeme i ako učenik ima disciplinu može se samostalno pripremiti. Ali i za one koji još nisu razvili samodisciplinu danas postoje tečajevi na kojima mogu sustavno ponoviti cjelokupno gradivo za maturu.

A što poručuješ onima koji ove godine upisuju studij?

Brucošima, ali i ostalim studentima poručujem da ne stavljaju prioritet na ocjenu, već na znanje. Ne tražite od profesora veće ocjene, već da budu zahtjevniji i da daju, ali i da traže od vas više znanja. Znam da je studentima bitnija ocjena, ali moramo znati da se mnogo toga promijenilo. Danas je tržište rada prilično drugačije od onoga kakvo je bilo prije dvadesetak godina.

Na zavodu za zapošljavanje imamo mnogo visoko obrazovanih, ali malo je onih koji zaista imaju znanja i vještine s kojima mogu konkurirati za posao. Zato vam poručujem da uz studij obavezno počnete raditi posao koji je povezan s vašom strukom. Pritom ne mislim na stalan posao od 8 do 4, već povremeni, honorarni posao, čak nebitno je li plaćen ili ćete volontirati. Radno iskustvo koje steknete tijekom studija je neprocjenjivo. Slobodno se javite poduzeću koje vas zanima i recite da biste kod njih obavili praksu ili volonterski odradili poslove nekoliko sati tjedno!

S obzirom da mladim ljudima nije uvijek jednostavno „otvoriti vrata“ tvrtki koje imaju mogućnosti zapošljavati studente te im osiguravati prakse i projekte, na Visokom učilištu Algebra time se bavi Centar karijera. Zahvaljujući takvoj suradnji studenti već tijekom studija pronalaze tvrtke u kojima će obavljati studentsku praksu i pripremati završne i diplomske radove, a veliki broj je i onih koji već po završetku druge godine studija dobivaju ponude za posao u vodećim IT tvrtkama, digitalnim agencijama ili odjelima.

Za studente koji još uvijek razmišljaju o digitalnim karijerama svakako preporučamo da posjete www.digitalni.marketing, www.racunarstvo.hr, www.multimedija.hr i provjere vide li se u izazovnim vodama digitalne ekonomije ili IT tehnologija.