HOĆE li se djeca zaista vratiti u škole 7. rujna, još uvijek se ne može reći s obzirom na to da već nekoliko dana zaredom bilježimo rekordne brojke novih slučajeva zaraze koronavirusom. Premijer Andrej Plenković izjavio je da glavna poruka roditeljima mora biti da je početak škole predviđen za 7. rujna, dok je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručio da će datum početka školske godine uvelike ovisiti o razvoju epidemiološke situacije u Hrvatskoj.

>>Plenković poklopio Fuchsa o početku škole: Hvala, ministre, ali..

U subotu je u Hrvatskoj zabilježen dosad najveći broj novozaraženih od početka pandemije - njih 306. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je da u nekim županijama imamo velike brojke - Split, Zagreb, Šibenik, Zadar i Slavonski Brod, dok ostale županije imaju ispod 10 novooboljelih.

>>Stožer objavio: Imamo 265 slučajeva zaraze

Mi vas pitamo trebaju li se djeca vratiti u školske klupe, što možete odgovoriti niže u anketi.

U ponedjeljak ćemo doznati kako će izgledati nova školska godina

Prošla školska godina bila je najturbulentnija do sada. Djeca su velik dio godine bila kod kuće - prvo zbog štrajka prosvjetara, a potom zbog pandemije tijekom koje se održavala online nastava, na koju je bilo dosta primjedbi. Online nastava je zatekla mnoge profesore i učitelje nepripremljene, a pred velikim izazovom našli su se i roditelji zajedno sa svojom djecom.

>>U ponedjeljak će biti objavljen plan za škole. Fuchs: Očekujem brojne reakcije

Kako će izgledati nova školska godina, trebali bismo, prema najavi ministra Fuchsa, doznati u ponedjeljak.

"Taj datum početka školske godine uvelike će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj i ako bi slučajno došlo do promjena, moguće je i taj datum promijeniti", kazao je u četvrtak Fuchs podnoseći izvješće o aktualnom stanju vezanom za koronavirus na sjednici vlade i pritom najavio da će u ponedjeljak biti objavljene upute za postupanje i odvijanje obrazovnog procesa u školama i predškolskim ustanovama koje su izradile stručne službe ministarstva u suradnji s epidemiolozima.

U tom dokumentu bit će navedeno na koji način se škole trebaju pripremiti za početak školske godine, definirati ulazak i izlazak djece iz škole, kretanje unutar zajedničkih prostorija i niz drugih mjera u cilju osiguravanja sigurnog odvijanja nastave.

Fuchs: Postoji nekoliko scenarija

Fuchs je ponovio da postoji nekoliko scenarija koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji u državi, pojedinim županijama, kao i dijelovima pojedinih županija. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema nijedan pozitivan slučaj na otoku Visu pa ne bi bilo logično da se isti scenariji primjenjuju u tim lokalnim školama, naveo je.

O maskama u školama stajalište je da će vjerojatno morati nositi pri dolasku i odlasku u javnom prijevozu te unutar samih škola za više razrede, od 5. razreda nadalje, kada se djeca kreću po hodnicima i miješaju s drugim razredima. Tijekom nastave maske će djeca moći nositi ako to žele, ali to neće biti obaveza, rekao je Fuchs.

>>Fuchs: O nošenju maski u školama odlučit ćemo iza 31. kolovoza

Dodao je kako stručne službe nadopunjuju sadržaj online materijala koji će se možda koristiti ako dođe do eskalacije epidemije, pri čemu se predviđa da bi dio učenika bio u školi, a dio kod kuće, odnosno djeca bi se rotirala u školi.

Index je razgovarao s dr. Dobricom Rončevićem, glavnim epidemiologom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci. On smatra da se djeca svakako trebaju vratiti u školske klupe 7. rujna.

Epidemiolog Rončević: Sigurno će dolaziti do zaraze u školama

"Moj stav je identičan stavu vlade i Ministarstva, a to je da nastava u školama treba početi 7. rujna u cijeloj Hrvatskoj, no moguće je da neka područja koja imaju jako lošu epidemiološku situaciju to prolongiraju. Ne mogu sad ocjenjivati neko lokalno područje, no recimo mi u Primorsko-goranskoj županiji imamo epidemiološku situaciju pod kontrolom pa sasvim sigurno možemo početi s nastavom. Na bazi iskustva smo sigurni da se epidemiološki može dobro voditi situacija. Ako se pojavi zaraza u nekom razredu, tada se taj razred treba staviti u izolaciju na 14 dana, ali ne treba zatvarati cijelu školu", rekao nam je dr. Rončević.

Siguran je da će do takvih situacija dolaziti.

"Vjerojatno će određeni razredi i nastavnici morati u izolaciju, sigurno će biti takvih slučajeva, no taj će broj biti ograničen. Mora se osigurati maksimalna distanca među razredima da u slučaju incidenta spriječi da više grupa mora u izolaciju. Za ove koji će se eventualno naći u izolaciji, nadajmo se da će ih biti što manje, za njih je osigurano održavanje online nastave", rekao nam je epidemiolog Rončević.

Epidemiolog objasnio zašto je važno da djeca nižih razreda krenu na nastavu

Što se tiče dobnih skupina, istaknuo je da se niži razredi osnovnih škola, oni od 1. do 4. razreda, svakako moraju vratiti u školske klupe, napominjući kako su oni prioritetna skupina za pohađanje nastave u školama.

"Na sreću mi zasad još nismo imali u značajnoj mjeri djecu tog uzrasta s težim simptomima. A u škole se trebaju vratiti jer se radi o tome da se u ranoj dobi stječu navike učenja, a online nastavom nije moguće na dovoljno dobar način prenijeti znanje djeci od 1. do 4. razreda. Dakle, prioritet je da se oni svakako vrate na nastavu", rekao je dr. Rončević za Index.

Međutim, navodi i kako je namjera svih nadležnih organa, od vlade preko ministarstava i Zavoda za javno zdravstvo, da se proba svu nastavu održavati u školama, kako za osnovnoškolce, tako i za srednjoškolce.

"S obzirom na to da dezinfekciju i prozračivanje učionica treba napraviti nakon svakog školskog sata, minimalna žrtva svih je da se produži trajanje odmora za dodatnih pet minuta. Većina škola će sigurno skratiti školski sat i to ne bi trebalo znatnije narušiti trajanje nastave. I ako bude dolazilo do selektivne izolacije, time se neće narušavati većina nastave", smatra epidemiolog Rončević.

Gordana Buljan Flander otkrila što je ključno u pripremi djece za povratak u škole u ovoj pandemiji

O tome kako sve utječe na djecu te trebaju li se ona vratiti u školske klupe, razgovarali smo i s poznatom dječjom psihologinjom Gordanom Buljan Flander, ujedno ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladih.

"Djeca i mladi pokazali su da se sjajno nose sa svim izazovima pandemije, a njima je posebno teško jer razumijevanje situacije i strategije suočavanja ne mogu biti razvijene kao kod odraslih. Naravno da se većina njih veseli povratku u škole, prijateljima, nastavnicima i općenito socijalizaciji koja je za razvoj jako važna", istaknula je prof. Buljan Flander.

No naglasila je kako je za povratak u škole ključno pridržavanje pravila i uputa koje moraju biti jasne i dosljedne te ih se moraju pridržavaju i odrasli, kako roditelji, tako i svi ostali koji brinu o djeci.

"Važno je da se djeci pojasne pravila na konkretnim primjerima kako bi ih razumjela, da se stalno radi na ponavljanju i utvrđivanju novih navika, kroz igru, razgovor, a najviše osobni primjer. Nejasna pravila i granice, stalna promjenjivost i nepredvidivost, doživljaj da odrasli smatraju pravila nepotrebnima i/ili ih se ne pridržavaju uvelike će smanjiti suradljivost djece", odgovorila je referirajući se na ponašanje djece u školama, držanje distance i nošenje maski gdje bude propisano.

"Velik je teret odgovornosti na stručnjacima koji rade u školama, stoga im svatko od nas, uključujući medije, treba dati nužnu podršku i osnaživati djecu na svakom nivou na odgovornost i empatiju", kazala je na kraju prof. Buljan Flander.