"Trebamo prihvatiti da smo siromašna država u kojoj se ne mogu svi voziti automobilima"

NAKON što je cijena naftnih derivata preskočila još jednu "psihološku granicu" u nizu, ovoga puta devet kuna za litru goriva, sve su oči građana uprte u Vladu te se očekuje da konačno nešto poduzme i zaustavi ovaj val poskupljenja. Za ova očekivanja kriv je sam premijer Ivo Sanader koji je u predizborno vrijeme tvrdio kako će braniti cijenu od 8 kuna, iako mu je već tada sigurno bilo jasno da od toga neće biti ništa. No, naši građani vole vjerovati u svakakva predizborna obećanja da bi poslije plakali kada ih lupi realnost. Premijer je tako, odmah nakon što je po drugi put sjeo u premijersku fotelju, poručio građanima da su cijene goriva ipak rezultat globalnih kretanja te kako mi tu ne možemo ništa. U redu, ali zašto je onda ljudima prije izbora tvrdio drugačije? Da se sad ne vraćamo na kraj 2006. kada je u javnosti bjesnio na direktora Ine Tomislava Dragičevića kada su cijene Eurosupera prvi put prešle 8 kuna.

Nakon što je cijena nafte na svjetskom tržištu prešla 125 dolara po barelu, sada je svima jasno da će se morati naviknuti na život sa skupim gorivom za svoje limene ljubimce. Ekonomski stručnjaci koje smo kontaktirali tvrde da nema nikakvih šansi da cijena goriva u Hrvatskoj bude niža. Danas jedino oporbeni SDP viče kako je moguće cijene naftnih derivata smanjiti za čak jednu kunu po litri. Kao i uvijek kod poskupljenja, preporučuju da se Vlada odrekne dijela cestarina, a ovoga puta preporučuju i da se PDV na naftu obračunava na nabavnu cijenu, a ne na konačni proizvod.

Treba se priviknuti na život sa skupim energentima

Davor Štern, nekadašnji direktor Ine, a danas prvi HSLS-ov čovjek za gospodarstvo, rekao nam je kako on ne vidi nikakvo rješenje kojim bi se mogla smanjiti cijena goriva.

"Svi su htjeli tržišno gospodarstvo, a u ovom slučaju svi priželjkuju državni intervencionizam. To tako ne ide. Gledajte, plivajuće trošarine su komplicirane i otvaraju prostor za malverzacije. A kada bi se smanjile trošarine, tko bi tada punio rupe u proračunu? A na globalnu cijenu nafte ne možemo nikako utjecati", rekao nam je Štern.

Štern poručuje da se ljudi moraju naviknuti na život sa skupim energentima jer tu više nema povratka te kako ih ubrzo čeka i poskupljenje plina i struje. On se ne boji da će ljudi sada imati manje novca za druge stvari, za što mu je dokaz kolona turista kod tunela sv. Rok za Praznik rada kada su cijene goriva već bile visoke.

"Situacija je takva da se prodaje obiteljsko srebro, a mi bi smanjivali trošarine?"

Ekonomski analitičar Guste Santini kaže da ga šokira kad čuje pitanje može li Vlada smanjiti cijene goriva. Po njemu je sada puno bitnije smanjiti državnu potrošnju, deficit državnog proračuna te se brinuti što će biti kada gospodarski rast ove godine padne na samo 4,4 posto BDP-a. Santini poručuje da gorivo nije nužno dobro poput ulja i kruha te shodno tome država ne bi tu trebala smanjivati trošarine.

"U potpunosti se slažem s Vladom da se ne može smanjiti cijena goriva i upravo zato sam se ljutio kada je to obećavano u predizborno vrijeme, jer mi je bilo jasno da je to neostvarivo obećanje. U Hrvatskoj je ogromna inflacija, praktički se prodaje obiteljsko srebro, a mi bi trebali smanjiti trošarine?", čudi se Santini.

Najbitnije ekonomsko pitanje po njemu u ovom trenutku je smanjenje državne potrošnje. Tek kada bi ju smanjili, govori Santini, mogli bi razmišljati o smanjenju trošarina na naftne derivate, koje su inače, na posljednjem mjestu njegovih prioriteta.

"Pravo je pitanje kako će živjeti 250.000 nezaposlenih, a ne cijene goriva"

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ja nikako ne mislim da smo mi država u kojoj bi svi građani trebali voziti automobile. Treba konačno svima postati jasno da smo mi siromašna zemlja u kojoj to nije moguće. Druga je stvar što mi trenutno živimo bolje, no to je posljedica toga što su građani bankama dužni 120 milijardi kuna. Nije goruće pitanje kako smanjiti cijene goriva nego kako će živjeti 250.000 nezaposlenih i milijun i pol umirovljenika. I što se tiče goriva, ovako vam je u tržišnoj ekonomiji. Ljudi su glasovali za to i sad moraju živjeti po tim pravilima", poručuje Santini.

Za danas predložene mjere SDP-a Santini kaže da je to samo tehničko pitanje, te da bi on mogao predložiti deset takvih mjera, ali da se time ne bi riješio problem inflacije i niskog gospodarskog rasta.

Ako Vlada ne reagira, SSSH će razmisliti i o radikalnijim potezima

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske se ne slažu sa stavom kako Vlada ne može učiniti ništa za smanjenje cijena goriva. Ana Knežević, predsjednica SSSH u razgovoru za Index je rekla da traže od Vlade ono što je činila i prije izbora, štitila cijenu goriva uz pomoć plivajućih trošarina na razini 8 kuna.

"Vlada ima razne mogućnosti na raspolaganju i može intervenirati ako to želi. Građani su ovim poskupljenjem došli u tešku situaciju jer plaće i mirovine ne skaču gore kao cijene goriva. Polančec kaže da naše gorivo nije skuplje od onog u okruženju, ali uvijek zaboravlja činjenicu da su tamo i plaće puno veće nego kod nas. Po njegovoj logici bi cijena benzina u Austriji trebala bit 2 eura po litri. Vlada ne smije dozvoliti ovakav skok cijena goriva bez rasta plaća", kaže Knežević.

Ana Knežević je najavila da će na Gospodarsko-socijalnom vijeću pokrenuti ovo pitanje i ako Vlada neće reagirati, posegnut će za radikalnijim mjerama, poput prosvjeda svih građana ogorčenih rastom cijena.

HUS predlaže dvije cijene goriva - za gospodarstvo i za građane

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata za Index je predložio jedno originalno rješenje ovog problema. On predlaže da Vlada odredi dvije cijene goriva - jednu za građane, a drugu za gospodarstvo, poljoprivredu i ribarstvo.

"Svakako treba štiti gorivo koje je osnovni input za poljoprivredu i industriju. Zato neka Vlada brani cijenu goriva za gospodarstvo, a ova za privatne automobile neka raste koliko je potrebno. Više ne možemo automobile koristiti kao do sada, i moramo se priviknuti da to postaje luksuz. Bar ćemo živjeti zdravije i više ekološki", kaže Matijašević.

Dario Markas
Foto: Index/Liderpress.hr

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara