Trgovine opet smiju raditi nedjeljom, ali to je priča koja tek počinje
NACIONALNI stožer civilne zaštite u današnjem je priopćenju objavio da se ukida zabrana rada nedjeljom.
>> Naši susjedi su također zabranili rad nedjeljom. Evo kako su prošli
>> Ovo je Alan Miko, mali trgovac na rubu propasti zbog zabrane rada nedjeljom
“Zbog povoljne epidemiološke situacije izmjenom Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti covid-19 ukida se zabrana rada nedjeljom, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo", objavili su u priopćenju.
Osim toga, Stožer je donio i izmjenu Odluke o posebnom načinu rada tržnica tijekom epidemije koronavirusa. Omogućeno je da se na tržnicama prodaje cvijeće, ali i svi drugi proizvodi koji su se prodavali i prije ograničenja, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako je uopće došlo do zabrane?
Na konferenciji za medije Stožera civilne zaštite od 24. travnja objavljene su tada nove preporuke za rad trgovina koje su dotad radile skraćeno.
Tada je rečeno kako će trgovine imati organizirano radno vrijeme uz obaveznu dezinfekciju, a ministar Božinović je tada naprasno otkrio da se većini trgovina zabranjuje rad nedjeljom.
"Radno vrijeme trgovina vraćeno je na radno vrijeme prije proglašenja epidemije, uz nekoliko iznimki. Trgovine koje će imati organizirano radno vrijeme duže od 10 sati morat će imati dvokratno radno vrijeme s pauzom između dvije smjene, koja traje najmanje jedan sat, radi dezinfekcije prostora", rekao je Božinović.
"Nedjeljom i blagdanima neće biti dopušten rad osim kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama”, objavio je tada.
Kasnije tog dana ministar Božinović gostovao je na televiziji N1, no tu odluku nije pojasnio. Kontaktirali smo stoga i Krunoslava Capaka, kojeg smo pitali kako to da se sada donosi ta odluka te koliko će biti na snazi.
Što nam je tada rekao Capak?
On nam je rekao kako zna da će ta odluka imati političke konotacije.
“Kad su se razmatrale mjere na kojima mi epidemiolozi, epidemiološka struka u Hrvatskoj, inzistiramo, radilo se o tome da mjere popuštanja možemo uvesti jer imamo zdravstveni kredit, jer imamo dobru epidemiološku situaciju, imamo dobro organiziran zdravstveni sustav. Odlučeno je da se ide u popuštanje mjera i kad se razmatralo to, jedan od zahtjeva je bio da se produži radno vrijeme.
Mi smo ranije tražili jednu smjenu, da se puno ne hoda, da se ljudi previše ne susreću. Sada je bio zahtjev da se ljudi koji rade ne stignu opskrbiti pa smo razmatrali dopustiti ili ne produljenje radnog vremena. Onda smo morali uvesti dvije smjene. E sad, tu je već mobilnost ljudi puno veća jer vam je dvostruki broj ljudi na ulici svakog dana, a ta mobilnost je jedan od ključnih faktora širenja i onda smo razmatrali što usporiti da se ta mobilnost širi”, rekao nam je Capak.
Dodao je kako zna da će političkih implikacija biti, ali da u njih ne ulazi.
Kasnije istog dana oglasio se i Beroš
Istog dana se kasnije oglasio i ministar zdravstva Vili Beroš u razgovoru za RTL Danas.
"Dinamika kretanja i mobilnosti je jedan od najvećih parametara koji pogoduju širenju. Nismo mogli sve aktivnosti odmah pokrenuti, postepeno ih uvodimo. Ako će biti preko radnog tjedna prisutne, dobro je da se onda tijekom vikenda odmori. Ovo nije uvođenje nerada nedjeljom na mala vrata", odgovorio je Beroš.
Prve reakcije poduzetnika brzo su pristigle
Ubrzo su počele pristizati i prve reakcije. Za komentare smo tada upitali Hrvoja Bujasa iz udruge Glas poduzetnika te Davora Huića, predsjednika Udruge poreznih obveznika Lipa.
Bujas nam je tada rekao da je pitanje samo radi li se o privremenoj ili trajnoj mjeri. Dodao je da ako se radi o epidemiološkoj preporuci, nema problema, ali ako se pokaže drugačije, da će tražiti objašnjenja.
Huić nam je rekao kako misli da ovakva odluka nije u redu te da se u ovom slučaju koristi izvanredna situacija da se progura nešto što nije uspjelo proći redovnim putem.
Dodao je kako takve odluke ne može donositi Stožer, nego moraju proći kroz sabor, a poručio je i da se stvari poput neradne nedjelje ne smiju provlačiti pod krinkom izvanrednog stanja.
Šef Emmezete Slobodan Školnik rekao nam je tada da se ekonomija tako vodi u Iranu, a ne u EU.
"Da budem pristojan, jako sam skeptičan oko uvjeravanja da ta mjera ima epidemiološko uporište", rekao je tada za Index i dodao da je u ovakvoj situaciji smanjivati gospodarsku aktivnost ukidanjem jednog radnog dana isto kao da u vlastiti brod ispalite torpedo.
Njegovoj tvrtki promet je pao za više od 85 posto bez obzira na svu robu prodanu putem internetske trgovine.
Sindikalisti i Željka Markić odmah podržali zabranu
Željka Markić, čelna osoba udruge U ime obitelji, na svojoj je Facebook stranici komentirala odluku Stožera rekavši da se radi o divnoj vijesti.
"Kakva divna vijest za više od 180.000 zaposlenih u hrvatskim trgovinama! Nakon 4 godine zalaganja U ime obitelji i mnogih drugih - trgovci, najvećim dijelom žene, oni koji ionako rade 6 dana u tjednu - sad će konačno imati nedjelju i blagdane za zajedničko vrijeme sa svojim obiteljima. U svakom zlu ili u svakoj krizi - ima nešto dobro. A bude li pameti i poštenja - tako će i ostati.
Čestitke Stožeru! Čekamo još dvije stvari:
1. da narede uvođenje elektronskog i dopisnog glasovanja - u interesu zaštite zdravlja i demokracije 2. da zabrane aktualnom predsjedniku govoriti (neko vrijeme) - u interesu psihičkog zdravlja nacije.
Za ovaj mjesec - to bi bilo sasvim dovoljno", napisala je tada Markić.
Ubrzo je postalo jasno da se s njom slaže i Radnička fronta, ali i Most.
"Neradna nedjelja je pravo radnika i točka. Radnice po supermarketima imaju pravo na slobodan dan sa svojom djecom i porodicom. Kapitalisti nek rade nedjeljom ako žele", objavili su.
Da misli isto pokazao je i Most.
"Nedjelja treba biti neradni dan i Most to govori godinama", rekao je na konferenciji za novinare čelnik te stranke Božo Petrov dodavši kako je epidemija koronavirusa pokazala da ljudi ne moraju sedam dana kružiti po trgovačkim centrima.
"Očekujem od svih stranaka da naš prijedlog podrže konsenzusom, a to očekujem i od vlade koja se ne bi trebala skrivati iza odluka Stožera. Ljudi trebaju imati jedan dan tjedno za odmor i to treba biti nedjelja", kategoričan je Petrov.
S njim se slaže i zastupnik Mosta Miro Bulj, koji je izjavio da je neradna nedjelja ono što "naše heroine trgovkinje, blagajnice, majke i sestre zaslužuju".
"Mi ćemo ovaj prijedlog poslati u proceduru i tražimo od svih saborskih zastupnika da ga podrže. Naše blagajnice rade težak posao, na usluzi su građanima i sve to rade za novac koji je niži od minimalca. Zbog toga nedjelja treba biti slobodna svim trgovkinjama i blagajnicama", poručio je Bulj.
O svemu se oglasio i Škoro, predložio je referendum.
"Osobno sam za to da jedan dan u tjednu bude neradan i da se obitelj može naći. Sasvim je normalno da se ne radi tim danima. Veliki trgovački lanci ne rade u Austriji, a kod nas rade. Neće se srušiti sustav, samo treba naći mjeru. Sve se može dogovoriti, ali s mjerom. Ali pitajmo građane, zašto ne bismo napravili referendum: Želite li da nedjelja bude neradan?. Ili Želite li da trgovine budu otvorene nedjeljom?" rekao je.
Sindikati kažu da nema nijednog razloga da trgovine rade nedjeljom
Neradnu nedjelju ranije je podržala i većina sindikata.
Sindikalni čelnici poručili su nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) da su sve tri sindikalne središnjice jedinstvene u tome da nema razloga za rad trgovina nedjeljom.
Čelnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel, rekao je da u ovom trenutku nema nijednog razloga da se nedjeljom radi u sektoru trgovine.
"Svjesni smo da u Hrvatskoj mnogo radnika i djelatnosti moraju raditi nedjeljom, no trgovina sigurno ne mora", zaključio je Novosel.
Huić rekao da će tisuće ljudi ostati bez posla, sindikati ne misle tako
Neradna nedjelja bila je početkom svibnja i tema Otvorenog. U toj je emisiji Davor Huić rekao da je to izuzetno loša odluka koja će dovesti do 15.000 tisuća otkaza.
"Jurimo prema krizi, to je suludo. Od tih 15.000 ljudi mnogo je žena starijih od 50 godina, te žene će teško kasnije naći posao", rekao je. "Neshvatljivo mi je da se u siromašnoj zemlji zabranjuje rad", rekao je.
Sutradan su sindikati poručili da ne misle tako.
Odgovorili su na, kako tvrde, "neutemeljene tvrdnje dežurnih katastrofičara počevši od raznih Huića i drugih pojedinačnih prvoboraca protiv poreza pa do dobro organiziranoga lobističkog HUP-a".
Ustvrdili su da zbog slobodne nedjelje neće biti 15.000 radnika viška u trgovini, nego da ih najmanje toliko nedostaje kada bi radnici radili u skladu s propisima i kolektivnim ugovorima. Dodaju da se poslodavcima, kada bi povećano plaćali rad nedjeljom, taj rad ne bi isplatio.
Približili su se izbori, Plenković otkrio karte oko neradne nedjelje
Kako je odmicao svibanj, bilo je sve jasnije da se bliže izbori, ali i da će određene stranke neradnu nedjelju gurati kao predizborno obećanje.
Premijer je tako za Jutarnji list prošle subote rekao kako je on za to da nedjelja bude neradna.
"Zabrana rada nedjeljom bila je epidemiološka mjera koja je donesena u sasvim drugačijem trenutku od današnjih okolnosti, kada imamo jednoznamenkasti broj novooboljelih. I cilj mjere je bio jedan dan u tjednu smanjiti intenzitet mobilnosti populacije. Ako se sada epidemiološki konstatira da to više nije nužno, onda će se ta mjera ukinuti“, rekao je premijer u intervjuu za subotnji Jutarnji list.
Osobno, otkrio je, zagovara neradnu nedjelju. "Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav vlade i HDZ-a“, rekao je.
"Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini s kojima uskoro idemo u savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti. Traži se model koji će uzeti u obzir da je Hrvatska i turistička zemlja. Želimo radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na tko koja će nedjelja biti radna, a koja neradna", rekao je Plenković.
Osim toga, u intervjuu za RTL je rekao da vlada dvije godine analizira rad nedjeljom.
"Nije to odjednom, to je potez na kojemu radimo dvije godine. Dvije godine temeljite analize je iza nas, Ministarstvo je dvije godine to analiziralo s poslodavcima, sindikatima... Pratili su kako koji dan reagira tržište u smislu potrošnje, mi želimo našim građanima, osobito obiteljima, omogućiti da provedu vrijeme zajedno", rekao je Plenković.
"To može biti jedan od prvih zakona nove vlade. Uvažili smo da je Hrvatska turistička zemlja i svima je u interesu da neke nedjelje budu radne", dodao je.
Ministar otkrio da HDZ predlaže 14 neradnih nedjelja
Ministar Horvat istog dana je najavio da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini, po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.
Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovini na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut ne samo sa socijalnim partnerima nego i sa zainteresiranom javnošću.
Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 ih je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.
"Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata", izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.
Na pitanje novinara što će biti s turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra da u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.
Što će biti nakon izbora?
HDZ jasno u kampanju ide s najavom neradne nedjelje, a za to se zalažu i Most i Škoro.
Zabrana rada nedjeljom danas je ukinuta kad se radi o odluci Stožera, no čini se da desnica planira progurati neradnu nedjelju preko sabora.
Jedino o sastavu buduće vlade i njezinim koalicijskim partnerima ovisi hoće li im to uspjeti.
I dok poduzetnici uporno upozoravaju kako će neradna nedjelja dovesti i do 15.000 otkaza i da će zbog toga promet pasti, desnica i sindikati tvrde kako ništa od toga nije točno.
Agencija GfK objavila je nedavno istraživanje koje je pokazalo kako samo 2,6 posto kućanstava ne kupuje namirnice nedjeljom, odnosno od 1,52 milijuna kućanstava, koliko ih ima u Hrvatskoj, nedjeljom kupuje njih 1,48 milijuna.
Hoće li se Hrvati odreći te navike ako nedjelja postane neradna ili će svoj novac potrošiti u susjednim zemljama u kojima će nedjeljom moći kupovati, čak možda i povoljnije nego u Hrvatskoj? Za sada je sigurno da trgovine ponovno rade nedjeljom, ali i da priča oko neradne nedjelje nije gotova. O tome ćemo još slušati tijekom kampanje, ali i nakon što se oformi nova vlada.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati