Tristota obljetnica rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svečanim euharistijskim slavljem, koje će u zajednici s članovima franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja predvoditi nadbiskup splitskomakarski Marin Barišić, sutra će se u franjevačkom samostanu u Zaostrogu proslaviti 300. obljetnice rođenja, odnosno krštenja fra Andrije Kačića Miošića, rođenog u Bristu kod Makarske.
Uoči sutrašnje proslave njezin domaćin gvardijan zaostroškog samostana fra Ante Babić rekao je za Kačića da je on u hrvatskom narodu bio i ostao uzorni redovnik i svećenik, vrsni propovjednik, gvardijan, crkveni graditelj, sveučilišni profesor filozofije i teologije, pjesnik i prozaik koji je stvarao hrvatski jezični standard štokavskom ikavicom i pripremao hrvatski narodni preporod.
Najvažniji životni događaji fra Andrije Kačića Miošića vezani su uz zaostroški samostan, rekao je fra Ante Babić, dodavši da je fra Andrija u njemu počeo stjecati prvu naobrazbu, pisao i objavljivao svoja djela, od kojih je najpoznatije "Razgovor ugodni naroda slovinskoga", tiskano u Mlecima 1756.
To je djelo najčitanija knjiga u hrvatskom narodu poslije Biblije i doživjelo je 70 izdanja, a još za autorova života objavljena su dva izdanja, što svjedoči o popularnosti Kačića, u narodu prozvanoga "starac Milovan".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najveći poznavatelj Kačićeva opusa fra Gabrijel Jurišić, dugogodišnji urednik Zbornika "Kačić" i profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, ističe da je narod Kačićevo znamenito djelo "Razgovor ugodni..." proglasio Pismaricom koja se nalazila u svakoj kući.
Fra Andrija Kačić Miošić umro je 1760. u 57. godini u Zaostrogu, gdje je i pokopan u grobnicu na ulazu u samostansku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Kačić je iza sebe ostavio četiri tiskane knjige od kojih je prva pisana latinskim jezikom i namijenjena je klasično obrazovanima, a druge su tri na hrvatskom jeziku i pisane su za puk. Sva ta djela, u razdoblju od posljednjih osam godina Kačićeva života, objavljena su u Mlecima, tadašnjem političkom i kulturnom središtu južne Hrvatske koja se tada nalazila u sklopu Mletačke Republike.
Proslava Kačićeve obljetnice nastavlja se 20. travnja u Zagrebu otvorenjem izložbe njegovih djela i djela koja svjedoče o njegovoj recepciji u nas i u svijetu, a koju priprema Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Istoga dana u zagrebačkoj katedrali u 19 sati svečanu misu, zajedno s hrvatskim biskupima i svećenicima, predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, u listopadu priređuje velik znanstveni skup o Kačiću-Miošiću koji će se održati u Zagrebu, Makarskoj, Mostaru i Zaostrogu.
Sve proslave vezane uz život i djelo Kačića Miošića održavaju se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a tadašnje Ministarstvo prosvjete i športa krajem prošle godine proglasilo je 2004. Kačićevom godinom.
(Hina) xta ymć
Uoči sutrašnje proslave njezin domaćin gvardijan zaostroškog samostana fra Ante Babić rekao je za Kačića da je on u hrvatskom narodu bio i ostao uzorni redovnik i svećenik, vrsni propovjednik, gvardijan, crkveni graditelj, sveučilišni profesor filozofije i teologije, pjesnik i prozaik koji je stvarao hrvatski jezični standard štokavskom ikavicom i pripremao hrvatski narodni preporod.
Najvažniji životni događaji fra Andrije Kačića Miošića vezani su uz zaostroški samostan, rekao je fra Ante Babić, dodavši da je fra Andrija u njemu počeo stjecati prvu naobrazbu, pisao i objavljivao svoja djela, od kojih je najpoznatije "Razgovor ugodni naroda slovinskoga", tiskano u Mlecima 1756.
To je djelo najčitanija knjiga u hrvatskom narodu poslije Biblije i doživjelo je 70 izdanja, a još za autorova života objavljena su dva izdanja, što svjedoči o popularnosti Kačića, u narodu prozvanoga "starac Milovan".
Fra Andrija Kačić Miošić umro je 1760. u 57. godini u Zaostrogu, gdje je i pokopan u grobnicu na ulazu u samostansku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Kačić je iza sebe ostavio četiri tiskane knjige od kojih je prva pisana latinskim jezikom i namijenjena je klasično obrazovanima, a druge su tri na hrvatskom jeziku i pisane su za puk. Sva ta djela, u razdoblju od posljednjih osam godina Kačićeva života, objavljena su u Mlecima, tadašnjem političkom i kulturnom središtu južne Hrvatske koja se tada nalazila u sklopu Mletačke Republike.
Proslava Kačićeve obljetnice nastavlja se 20. travnja u Zagrebu otvorenjem izložbe njegovih djela i djela koja svjedoče o njegovoj recepciji u nas i u svijetu, a koju priprema Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istoga dana u zagrebačkoj katedrali u 19 sati svečanu misu, zajedno s hrvatskim biskupima i svećenicima, predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, zajedno s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, u listopadu priređuje velik znanstveni skup o Kačiću-Miošiću koji će se održati u Zagrebu, Makarskoj, Mostaru i Zaostrogu.
Sve proslave vezane uz život i djelo Kačića Miošića održavaju se pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a tadašnje Ministarstvo prosvjete i športa krajem prošle godine proglasilo je 2004. Kačićevom godinom.
(Hina) xta ymć
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati