Uz Muru 50 tona azbesta, trojica osumnjičena. Udruga upozorava na rast karcinoma
OPĆINSKO državno odvjetništvo u Čakovcu provodi dokazne radnje protiv trojice hrvatskih državljana zbog sumnje da su u Međimurskoj županiji odlagali veliku količinu opasnog građevinskog otpada za koji se sumnja da sadrži azbest. Kako piše Jutarnji list, riječ je o ilegalnom odlagalištu u romskom naselju Lončarevo, u općini Podturen, gdje je uz rijeku Muru završilo oko 50 tona azbestnih ploča i drugog građevinskog otpada.
Osumnjičeni su muškarci rođeni 1995., 1969. i 1978. godine. DORH navodi da postoji osnovana sumnja da su od veljače do studenoga 2025. djelovali zajednički i dogovorno te u većoj količini sakupljali i odlagali opasni građevinski otpad.
Azbest su dovozili iz Slovenije
Tužiteljstvo ih sumnjiči za kazneno djelo ugrožavanja okoliša otpadom. Navodi da su takvim postupanjem prouzročili opasnost od ugrožavanja zraka, tla i vode, biljnog i životinjskog svijeta te zdravlja ljudi. Osumnjičenici su građevinski materijal koji sadrži azbest, odnosno salonitne ploče, dovozili iz Slovenije i odbacivali ga uz Muru.
Ilegalno odlagalište otkriveno je krajem prošle godine, a tada je procijenjeno da se na njemu nalazi oko 50 tona azbesta. Deponij se nalazi u blizini kuća te da predstavlja ozbiljan zdravstveni i ekološki problem za stanovnike naselja.
Marijan Kalanjoš, vijećnik romske nacionalne manjine, nazvao ga je "ekološkom bombom" i upozorio da posebno ugrožava djecu i kronične bolesnike. Načelnik Podturna Perica Hajdarović tada je rekao da su slučaj prijavili policiji i drugim nadležnim službama te da policija traži počinitelje.
Za sanaciju treba oko 450.000 eura
Općina Podturen već se prijavila na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje sanacije. Hajdarović je rekao da je odobreno 200.000 eura, dok je ukupna vrijednost sanacije procijenjena na oko 450.000 eura.
"Sada moramo pronaći dodatne izvore financiranja i osigurati još oko 250.000 eura kako bi se cijeli otpad mogao ukloniti", rekao je Hajdarović. Podsjetio je da je Općina već 2025. imala jednu sanaciju vrijednu 87.500 eura, također u romskom naselju i uz financijsku pomoć Fonda.
Prema Hajdarovićevim riječima, problem se time nije riješio. "Osobe koje su prouzročile onečišćenje samo su se prebacile na drugu lokaciju", rekao je te dodao da je Fond u posljednjih pet godina izdvojio oko 1,2 milijuna eura za sanaciju divljih odlagališta u romskim naseljima u Međimurskoj županiji.
Deponij na području rezervata biosfere
Otpad se nalazi na području rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Rudolf Rajf iz ekološke udruge Čaplja upozorio je da onečišćenje može utjecati na podzemne vode koje dio mještana koristi iz bunara.
Rajf je naveo i da je u općini zabilježen porast broja oboljelih od karcinoma od 200 posto. Ta tvrdnja zasad nije popraćena podacima iz kojih bi bilo jasno na koje se razdoblje, broj oboljelih i službenu statistiku odnosi.
Pulmolog Miroslav Horvat upozorio je da izloženost azbestnim česticama može uzrokovati teške bolesti, uključujući rak pluća i mezoteliom. Takve se bolesti mogu razviti tek nakon dugog razdoblja, a naveo je latenciju od 10 do 40 godina.
Azbestni otpad mora se zbrinjavati preko za to predviđenih sustava. Prema informacijama HRT-a, građani u reciklažnom dvorištu mogu besplatno predati do 400 kilograma takvog otpada dvaput godišnje. Za veće količine zbrinjavanje se naplaćuje jedan euro po kilogramu. U slučaju Lončareva sada se istražuje tko je i na koji način dovezao i odbacio desetke tona takvog otpada uz Muru.