KINA je odbacila najnovije najave povećanja američkih carina, nazvavši prijetnje administracije Donalda Trumpa "besmislenom igrom brojki". Predsjednik Trump prošlog je tjedna nametnuo nove carine na robe iz brojnih zemalja i regija, što je izbrisalo bilijune dolara s Wall Streeta i uzdrmalo svjetska tržišta. Trump je pritom tvrdio da su carine nužne kako bi se radna mjesta vratila u SAD i zaustavilo "nepošteno" oporezivanje američkih proizvoda.

Iako je administracija kasnije povukla većinu carina, najavivši 90-dnevnu pauzu, povišena carina na kineske proizvode ostala je gotovo netaknuta, dodatno zaoštravajući trgovinski rat koji je Trump pokrenuo protiv druge najveće svjetske ekonomije još u svom prvom mandatu.

Bijela kuća kasnije je pojasnila da će kritični elektronički proizvodi proizvedeni u Kini biti vraćeni pod carinu od 20%. U utorak je Bijela kuća objavila informativni dokument koji sugerira da bi carine na određene kineske proizvode mogle porasti i do 245%, "kao odgovor na kineske protumjere". U istom priopćenju najavljena je i istraga o nacionalnoj sigurnosti vezana uz ovisnost SAD-a o stranim izvorima ključnih minerala, pri čemu je Kina glavni proizvođač rijetkih zemnih metala i drugih sirovina važnih za američke opskrbne lance.

Dan kasnije glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine odbacio je najavljeno povećanje carina, rekavši novinarima da taj potez "potpuno razotkriva koliko su Sjedinjene Države postale iracionalne u instrumentaliziranju carina".

"Kina je više puta iznijela svoj stav o jednostranim američkim carinama, a američku besmislenu igru brojki potpuno ignoriramo", rekao je kineski dužnosnik. Dodao je da će Kina poduzeti "protuudare" te da će "izdržati trgovinski rat do samog kraja" ako Washington nastavi "kršiti kineska prava i interese".

Kako je krenuo trgovinski rat?

Nakon što je Donald Trump ove godine ponovno stupio na dužnost predsjednika SAD-a, najavio je "Dan oslobođenja američke ekonomije" – simbolični početak nove faze ekonomske konfrontacije s ostatkom svijeta, ali prvenstveno Kinom. Odmah u prvim tjednima mandata, Trumpova administracija pokrenula je niz agresivnih trgovinskih mjera, tvrdeći da SAD mora prestati ovisiti o "neprijateljskim državama" u strateškim sektorima.

U ožujku su uvedene osnovne carine od 10 posto na sav uvoz iz većine zemalja svijeta, uz dodatne tzv. "recipročne" carinske stope prema zemljama koje, prema ocjeni Trumpove administracije, ograničavaju pristup američkoj robi. Te stope za Kinu su eksplodirale na 145 posto, a sada, prema podacima Bijele kuće, mogu ići do 245 posto - najviših u povijesti američko-kineskih trgovinskih odnosa.

Kina je odmah uzvratila: nametnula je carine od 125 posto na američku robu, ograničila uvoz poljoprivrednih proizvoda i uvela izvozne kontrole na rijetke metale poput disprozija i terbija, ključne za proizvodnju električnih vozila i mlaznih motora.

Trump prijeti i zemljama koje su mogući kineski "zaobilazni kanal"

Trump je također pokrenuo istrage o nacionalnoj sigurnosti vezano uz uvoz kritičnih sirovina, zabranio uvoz nekih kineskih tehnologija, a sada prijeti dodatnim mjerama za sve zemlje koje pokušaju za Kinu biti "zaobilazni kanal" prema američkom tržištu, poput Vijetnama, koji je već pod prijetnjom carina od 46 posto.

Unatoč snažnom udaru, Kina je dosad zadržala prkosan stav. Peking se pokušava reorijentirati prema zemljama jugoistočne Azije, gdje kineske tvornice otvaraju pogone i plasiraju robu pod drugim oznakama. Istodobno, Xi Jinping je krenuo u diplomatsku ofenzivu po regiji, uvjeravajući ključne trgovinske partnere da je upravo Kina, a ne SAD, pouzdan gospodarski saveznik.

Trumpova politika, iako hvaljena među njegovim glasačima kao "obrana američkih radnih mjesta", izazvala je i ozbiljne potrese unutar SAD-a, od skoka cijena uvozne robe do poremećaja na financijskim tržištima i neslaganja unutar američkog poslovnog sektora.

Trgovinski rat SAD-a i Kine sada se vodi na više razina - carinama, tehnologijom, sirovinama, valutama i diplomacijom. Sve manje naznaka da bi uskoro mogao stati.