AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da se SAD povlači iz velikog nuklearnog Sporazuma o uklanjanju i uništenju sovjetskih i američkih raketa srednjeg i kratkog dometa, INF-a, koji je sklopljen s Rusijom, i to jer je Rusija navodno prekršila odredbe sporazuma. Rusija poriče te optužbe, javlja BBC.

Prijeti li ponovno nuklearni rat?

Kako napetosti između te dvije velike sile rastu, pojavljuju se strahovi da bi one mogle biti predznak daljnje erozije odnosa koji bi mogli dovesti do nuklearnog rata. No, jesu li ti strahovi opravdani?

BBC-jev Jonathan Marcus u ovom se videu kratko osvrće na posljedice ove odluke američkog predsjednika.

"Od Hladnog rata do danas nismo živjeli u strahu od nuklearnog rata, velikim dijelom zahvaljujući nuklearnom Sporazumu o uklanjanju i uništenju sovjetskih i američkih raketa srednjeg i kratkog dometa, takozvanom INF sporazumu, ali sad se Donald Trump želi povući iz tog ključnog sporazuma. Optužuje Rusiju da nije poštovala Sporazum, što ona odbacuje, i stoga se želi povući.

No, trebaju li nam uopće nuklearni sporazumi? I što je INF sporazum zapravo učinio?

Potpisan je 1987. godine i otada ne samo da je smanjio broj nuklearnog oružja srednjeg i kratkog dometa nego je i zabranio cijelu kategoriju oružja koja se mogu lansirati.

Kršenje Sporazuma

Bijela kuća tvrdi da je Rusija razvila novu raketu dometa preko 500 kilometara, čime je prekršila Sporazum. Rusije to poriče, ali SAD i NATO saveznici ne odustaju od optužbi.

Rusija i Amerika imaju dugu povijesti nuklearnih napetosti, ali to nije jedini razlog zbog kojeg predsjednika Trumpa brine taj Sporazum. Kina razvija nova nuklearna oružja raznih dometa, a kako nije potpisnica Sporazuma, nije njima ni ograničena, zbog čega se SAD i njegovi saveznici, Japan i Južna Koreja, osjećaju zakinuto.

Kad bi SAD izašao iz sporazuma, mogao bi samostalno razvijati rakete srednjeg dometa, a to bi pak otvorilo vrata novoj utrci naoružanja. 2021. godine istječe i Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja, START, koji brani nuklearno oružje dalekog dometa. Rusija i SAD mogli bi se dogovoriti da će ga produljiti, ali ako nepovjerenje između njih nastavi rasti i oni to ne učine, ovo bi mogao biti prvi put od 1972. godine da nuklearno oružje dalekog dometa Rusije i SAD-a ne bude regulirano nikakvim sporazumima", kaže Marcus za BBC.