Tunis bi prema novom nacrtu ustava mogao odbaciti islam kao službenu religiju
PREDSJEDNIK Tunisa Kais Saied potvrdio je danas da nacrt ustava koji će biti stavljen na referendum 25. srpnja neće navoditi da je službena religija države islam.
“Sljedeći ustav Tunisa neće spominjati državu s islamom kao religijom, već pripadnost zajednici umma, čija je religija islam”, rekao je novinarima na tuniskom aerodromu. “Umma i država dvije su različite stvari.”
Saied je jučer predao nacrt novog ustava, što je ključni korak u njegovom nastojanju da uvede novu organizaciju u državi, nakon što je u srpnju prošle godine smijenio vladu i preuzeo široke ovlasti. Njegovi politički protivnici kažu da je Saied izveo državni udar, piše portal Arabnews.
"Uklonit će se svaka referenca na islam"
Sadeq Belaid, pravni stručnjak koji je bio na čelu odbora za izradu nacrta ustava, ranije je za AFP rekao da će iz ustava biti uklonjena svaka referenca na islam, i kao izazov islamističkim strankama.
Prvi članak ustava iz 2014. godine, kao i prethodni ustav iz 1959. godine, definirao je ovu sjevernoafričku zemlju kao "slobodnu, neovisnu i suverenu državu. Islam je njena vjera, a jezik arapski”.
Dokument iz 2014. bio je proizvod teško postignutog kompromisa između islamističke stranke Ennahde i njenih sekularnih suparnika tri godine nakon pobune koja je s vlasti zbacila diktatora Zine El Abidinea Ben Alija.
Tunižani podijeljeni oko podrške predsjedniku
Predsjednik Saied bi novi tekst ustava, nastao kroz "nacionalni dijalog" u koji nisu bile uključene oporbene snage, trebao službeno odobriti do kraja lipnja. To je godinu dana nakon što je ovaj bivši profesor ustavnog prava smijenio vladu i kasnije učvrstio vlast raspuštanjem parlamenta i preuzimanjem kontrole nad pravosuđem.
Njegove poteze pozdravio je dio Tunižana umornih od korumpiranog i često kaotičnog postrevolucionarnog sustava, ali drugi su upozorili da se zemlja vraća u autokraciju.
Saied već dugo poziva na predsjednički sustav koji bi, kako kaže, izbjegao česte zastoje koji nastaju u parlamentarno-predsjedničkom sustavu.
“Nije pitanje je li sustav predsjednički ili parlamentarni. Ono što je važno je da narod ima suverenitet. Postoji zakonodavna, izvršna i sudbena funkcija i razdvajanje između njih", rekao je danas Saied.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati