Turci se vratili na turističku scenu i Hrvatskoj oteli goste. Kako?

Turci se vratili na turističku scenu i Hrvatskoj oteli goste. Kako?
Foto: 123 RF, Index

TURSKA je posljednjih godina osjetila značajan pad u dolascima turista zbog političke nestabilnosti i terorizma, ali lani se vratila na turističku scenu i zauzela 8. mjesto na ljestvici zemalja po broju turista u 2018. Turska je povratkom na turističku scenu Hrvatskoj otela dobar dio turista pa je tako već sad zabilježila 50 posto povećan booking na njemačkom tržištu, dok je Hrvatska, kako smo pisali u ožujku, zabilježila pad bookinga u odnosu na lani.

O rastu turskog turizma na sastanku u Istanbulu pričali su nam predstavnik turskog ministarstva turizma Bekir Kopar i predstavnice udruženja turskih hotelijera i turističkih agencija.

Lani je njihovu zemlju posjetilo (ne računajući turske državljane koji žive u inozemstvu) 39,8 milijuna gostiju, a broj stranih gostiju povećan je za 21 posto u odnosu na godinu prije.

Prihod od turizma u 2018. povećan je za 12,3 posto i iznosio je 29,5 milijardi američkih dolara. Turska zauzima 14. mjesto u svijetu po prihodu od turizma. Raspolaže s ukupno 11.596 smještajnih objekata i 1.485.650 kreveta i to sve u hotelskom smještaju, dok u privatnom smještaju ima tek 170.000 kreveta i time se znatno razlikuje od hrvatskog turizma u kojem prevladavaju upravo kapaciteti u privatnom smještaju.

Što im je napravila kriza?

Predstavnici turskog Ministarstva turizma i kulture te predstavnice udruženja hotelijera i agencija kažu kako su ekonomske i društvene promjene, koje su počele političkim napetostima između Turske i Rusije 2015. godine, a potom se pogoršale pokušajem državnog udara 2016., utjecale na domaće i strane turističke aktivnosti. Pokušali su utvrditi koliko je kriza 2015.-2016. pogodila turistički sektor.

Istražili su ekonomske pokazatelje kao što su prihod od turizma od 2000. do 2016. u Turskoj, troškovi turizma, udjel turizma u BDP-u, omjer pokrivenosti vanjskotrgovinskog deficita, stope zaposlenosti u turizmu, broj gostiju, prosječna potrošnja po stanovniku, prosječan broj noćenja i stopa popunjenosti.

"Utvrđivanje opsega krize provedeno je usporedbom podataka iz 2016. godine, kada su bili najočitiji učinci krize, s podacima iz prethodnih godina. Temeljem toga utvrđeno je da su rezultati turizma bili najniži u posljednjih 16 godina i da je sektor bio ozbiljno pogođen krizom. Kako bismo prevladali krizu 2015. i 2016. poboljšali smo diplomatske odnose s Rusijom, okrenuli smo se tržištima poput Kine i Dalekog istoka (Indija, itd.), te smo proveli učinkovite promotivne strategije (izvan klasičnih promotivnih kampanja) te promotivne aktivnosti putem društvenih medija i influencera", rekao je Bekir Kopar.

Još nisu vratili stare cijene

Međutim, iako su se vratili na scenu po broju dolazaka stranih turista, još uvijek se nisu uspjeli vratiti na cijene kakve su imali.

"Hotelijeri su u ovoj krizi donijeli odluku da idu sa spuštanjem cijena kako bi privukli turiste i to su uspjeli, no zarada im je dosta manja, tako da su sad cijene još uvijek 30 posto niže nego što su bile prije krize", rekao nam je Kopar.

Sad zarađuju 700 dolara po dolasku turista, a cilj im je zaraditi 1000 dolara.

No navodi i kako je najvažniji čimbenik rasta brojki i prihoda taj da Turska poduzima značajne korake u brendiranju turističkog sektora i već godinama razvija alternativni turizam. Turski poduzetnici, priča Kopar, imaju ključnu ulogu u takvoj politici pa se Turska u posljednje vrijeme, osim na turizam sunca i mora, usredotočila i na alternativne potencijalne turističke aktivnosti kao što su zdravstveni (termalni), zimski, jahting i golf turizam. U jačanju turizma veliku ulogu im, navode, igra i Turkish Airlines, dodaje Kopar.

Turski turistički djelatnici pohvalili su se i vladinim mjerama. Što se tiče poticaja u turizmu, turska vlada nudi niže cijene komunalnih usluga i niže porezne stope, istovremeno vodeći politiku uklanjanja birokratskih prepreka koje bi mogle kočiti rast u sektoru turizma, priča Kopar.

Kako se uopće razvio turski turizam?

Navodi kako se Turska može popeti na najvišu razinu u globalnoj ekonomskoj konkurenciji ako podigne kvalificiranost svoje rastuće mlade radne snage do 2041., kako bi održala gospodarski rast u dugoročnom razdoblju.

A kako se razvio turski turizam? Naime, kako nam je navela Ferbal Zaman iz turskog udruženja hotelijera, turske vlasti su prije 30 godina besplatno dale zemlju na rok od 49 godina investitorima koji su sagradili hotele. Uvjet je bio da su turski državljani.

Tako se izgradio velik broj hotela pa nemaju problema s infrastrukturom.

Među inicijativama države koje su usmjerene na poticanje ulaganja su i produljenje 49-godišnjeg najma za neke turističke objekte, omogućavanje timeshare vlasništva nad nekretninama, razvoj domova za stare i nemoćne, brendiranje te omogućavanje izravne prodaje turoperatora. Ostali poticaji uključuju porezne olakšice, kamatne stope i olakšice za zapošljavanje, pričaju nam.

Generalna konzulica Hrvatske u Istanbulu puna je hvale za turski turizam.

"Od njih moramo naučiti da je važna koordinacija na svim razinama, kod njih usko surađuju i privatnici i lokalna i regionalna i državna uprava, hotelijeri rade s lokalnom zajednicom, ne ignoriraju se", rekla je Zerec.

Otvorili 10 novih škola za turistički kadar

Kaže kako je Ministarstvo obrazovanja u suradnji s Ministarstvom turizma ove godine otvorilo 10 novih srednjih škola za školovanje kadra potrebnog za rad u turizmu. Navodi i kako će Turskoj veliki profit donijeti novi aerodrom koji će kad se završi biti veličine Manhattana, a prvi dio aerodroma je, kaže, sagrađen u ekspresnom roku jer su, dodaje, Turci vrhunski građevinari.

Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma koji je organizirao sastanak s turskim predstavnicima u turizmu, rekao je da je cilj ovog sastanka da vidimo što je to Turska napravila da se uspješno vratila na turističku scenu i što možemo naučiti od njih.

I dok je u Turskoj golf turizam postao važan dio ukupnog turizma, u Hrvatskoj se prisjetio strategije razvoja golf turizma od kraja devedesetih.

"U Tursku dva puta godišnje vozač taksija iz Londona dolazi igrati golf, povoljne su mu cijene, klima, a mi smo u strategiji golf turizma imali predviđene 24 lokacije za golf terene, nijedna nije realizirana", dodao je Ostojić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara