U čemu je razlika između Trumpovog "mira" i kapitulacije Ukrajine?

AMERIČKI predsjednik se hvali kako "ima dogovor" o miru u Ukrajini, jedino se žali što je Kijev još uvijek "tvrdoglav". No i za Europljane je takav nejasan "mir" jedva prihvatljiv, piše Deutsche Welle.
"Vjerujem da imamo dogovor s Rusijom", rekao je američki predsjednik Donald Trump u Washingtonu. Sada mora još "uvjeriti" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, što je "teže". Jer još jednom ga je optužio kako je sam kriv za produžetak rata svojim ratobornim izjavama.
Ukrajinski predsjednik je pak još jednom odbacio Trumpov stav kako bi Ukrajina trebala "zaboraviti" na Krim, i podsjetio ga je na potpisani stav američke vlade iz 2018. godine, u kojem se od Rusije zahtijeva povlačenje s Krima koji prema međunarodnom pravu pripada Ukrajini. Trump je pak na društvenoj mreži odgovorio Zelenskom, pitajući zašto se već onda Ukrajina nije borila da zadrži Krim.
Što je Trumpov "dogovor"?
Zapravo, nije službeno objavljeno što je taj "dogovor" o kojem govori Trump, ali prema pisanju američkih medija to je praktično kapitulacija Ukrajine i pristanak najvećim dijelom na granice gdje bi Rusija dobila sve što je do sad osvojila, otkriva portal Axios. Tek manji dio teritorija pod ruskom okupacijom u Harkivu bio bi vraćen Ukrajini.
SAD bi zauzvrat ukinule sankcije Rusiji koje su na snazi od 2014. godine. Isti portal tvrdi kako bi nuklearna elektrana Zaporižje ostala na teritoriju Ukrajine, ali pod upravom američke tvrtke koja bi tamošnju energiju isporučivala i Ukrajini i Rusiji.
I Washington Post piše kako je prijedlog SAD-a zamrzavanje granice uzduž trenutačne bojišnice. Financial Times javlja kako je zapravo ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio Trumpu takvo zaustavljanje pokreta na bojišnici, ako Washington prihvati druge važne ruske zahtjeve, uključujući priznavanje moskovskog suvereniteta nad ukrajinskim poluotokom Krimom.
Također, Ukrajina bi se morala odreći svog cilja članstva u NATO-u. Prema vojnim stručnjacima američkog Instituta za ratne studije, zamrzavanje fronte nije nikakvo jamstvo za budući mir. Rusija bi pauzu u borbama mogla iskoristiti za dodatno naoružavanje i kasniji nastavak agresije, osobito ako sporazumom bude predviđen potpuni moratorij na vojnu pomoć Zapada Ukrajini.
Zlokobna i nepravedna "razmjena teritorija"
Nešto od toga o čemu javljaju mediji se čulo i od američkog potpredsjednika J. D. Vancea koji je u posjetu Indiji: "Trenutačni položaj fronte - ili negdje duž te linije - na kraju će označiti nove granice u ovom sukobu."
Vance kaže kako će i Ukrajina i Rusija morati ustupiti dijelove teritorija koje sada drže. "Morat će doći do razmjene teritorija – dakle ne bih rekao da će to biti točno trenutačni položaj fronte. Ali želimo da ubijanje prestane."
No jasno je kako bi u toj "razmjeni teritorija" Ukrajina dobila tek mrvice, a Rusija praktično sve što je osvojila svojom vojskom. Utoliko i u Bruxellesu vlada zgražanje nad ovim "dogovorom" koji se smatra previše naklonjenim Rusiji, ne štiti Ukrajinu - o sigurnosnom jamstvu i za ostatak te zemlje nema ni riječi, a i općenito je pun proturječnosti. Ta "inicijativa" Trumpa sve se više pretvara u još oštrije sučeljavanje SAD-a i Europe čije posljedice se za Ukrajinu još ne mogu ni procijeniti.
Neprihvatljivo i za Europu
Jer za Europljane nije samo sporna očita spremnost ovog američkog predsjednika da Putinu prepusti Krim, nego im nije prihvatljiv ni zahtjev Washingtona da i EU onda ublaži sankcije protiv Rusije - praktično ni za što: "Nismo vidjeli nikakve znakove dobre volje od Rusije u ovom pitanju. Primirje je dovelo samo do daljnjih napada na ukrajinski teritorij. Rusija jednostavno mora prekinuti svoje daljnje agresije i vratiti područje Ukrajini. To je polazna točka", izjavila je glasnogovornica EU-a Arianna Podestra.
Europskim dužnosnicima isto tako žestoko ide na živce što se više ne može vjerovati ni izjavama koje se čuju u Washingtonu. Američki mediji navode visokog Trumpovog dužnosnika koji hvali "plan" svojeg predsjednika i tvrdi kako je Ukrajina "90 posto suglasna" s Trumpovim mirovnim idejama i također spremna ustupiti Rusiji 20 posto svog teritorija. Malo kasnije se onda čulo kako to nije baš posve tako, nego da se Zelenski "mora još uvjeriti" u te planove.
U ovoj žurbi američkog predsjednika da se pohvali nekakvim postignutim mirom, u Washington je odjurio i glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte kako bi uopće čuo stvarno stanje koje je očito još daleko od nekakvog "dogovora".
"Ukrajinu bacaju psima"
To je i mišljenje stručnjaka za vanjsku politiku njemačkih kršćanskih demokrata, Rodericha Kiesewettera koji je jutros na postaji ARD izjavio kako je to "dogovor koji Trump predlaže na štetu Ukrajine. To je kapitulacija." Naravno, ni Ukrajina ni Europa ne mogu pristati na to, "jer bi naša sigurnost tada bila još više ugrožena". O tome se ionako još mnogo ne zna, rekao je Kiesewetter: "Očito još nije pravi plan, u Moskvi o tome ne znaju mnogo, ni u Europi također." Trump se suočava s realnošću jer Putina nije naveo na baš nikakve ustupke. "Najgore je što se Ukrajina baca psima", kaže njemački političar.
I vlada Velike Britanije je razočarana takvim "mirom" i planira formirati "obrambeni savez" s Europskom unijom. Na protivljenje Europe je reagirao i Kremlj: opet se od tamo čuje prijetnja nuklearnim oružjem u slučaju "agresije" zapadnih saveznika u korist Ukrajine.
Predsjednica Odbora za obranu Europskog parlamenta, Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) povlači jedini mogući zaključak za takav "mir među diktatorima", izjavila je za postaju RBB. Jer ako je to jedino što mogu ponuditi Sjedinjene Države, "onda se može reći da je to pisani dokaz: Ne, Amerikanci nisu ni naši prijatelji, ni naši saveznici u budućnosti", istaknula je Strack-Zimmermann.
Utoliko je još važnija podrška EU Ukrajini: "U suprotnom, Rusija bi na kraju dana mogla zaključiti kako joj je ta brutalna agresija uspjela. To bi imalo posljedice i za nas u Europi."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati