U HRVATSKOJ se već danima vode rasprave o obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, kako se od prošle godine zove 18. studeni, koji je vlada Andreja Plenkovića pretvorila u državni praznik.

Ključna točka prijepora je tradicionalna Kolona sjećanja u Vukovaru, koja u kontekstu pandemije koronavirusa i drugog vala u kojem se Hrvatska nalazi postaje potencijalno visokorizičan događaj i potencijalno novo žarište. Čak i ako se Kolona sjećanja ne pretvori u novo žarište širenja virusa, činjenica je da je Nacionalni stožer civilne zaštite posebnom odlukom dozvolio okupljanje više stotina ljudi u trenutku u kojem su u Hrvatskoj dozvoljenja okupljanja od maksimalno 50 ljudi.

>> Stožer se nakon odluke o Vukovaru više nema pravo žaliti što mu ljudi ne vjeruju

>> HZJZ objavio detaljne upute, evo kako bi trebala izgledati Kolona sjećanja

Ivan Penava: Moglo bi doći 5-10 tisuća ljudi

Podsjetimo, Nacionalni stožer civilne zaštite je u Vukovaru, mimo važećih epidemioloških mjera, dozvolio okupljanje 500 ljudi u Koloni sjećanja. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je pak izjavio kako se nada da nitko neće brojati ljude u Koloni. Capak je upitan i što ako dođe puno više ljudi., na što je odgovorio: "Molim da to mene ne pitate, ja sam zadužen za epidemiološki okvir."

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava - koji i sam ima koronavirus - najavio je da je moguć dolazak i do 10 tisuća ljudi. 

>> VIDEO U Koloni sjećanja 500 ljudi, Capak: Nadam se da nitko neće brojati

>> Penava: U Vukovar bi moglo doći 5-10 tisuća ljudi, nadam se da neće biti tako

>> Mjere svugdje: 50 ljudi. Mjere u Vukovaru: 500 ljudi, možda 1500, koliko dođe

Očito je da se za Kolonu sjećanja radi izuzetak od pravila kako se vladajući HDZ i premijer Andrej Plenković ne bi zamjerili braniteljskoj populaciji i desnim glasačima, koji funkcioniraju po principu "bolje da umre selo nego običaji", kako su poznati Vukovarci upozorili u izjavama za Index.

>> Poznati Vukovarci protiv Kolone sjećanja: Vukovar je podnio dovoljnu žrtvu

Dan Bastille: Prvi put od Drugog svjetskog rata otkazana velika vojna parada u Parizu

Da bismo cijelu raspravu o održavanju Kolone sjećanja u pandemiji koronavirusa stavili u jasniji kontekst istražili smo kako su najmoćnije članice Europske unije, Njemačka i Francuska, obilježile važne praznike ove godine. Konkretno, riječ je o Danu njemačkog jedinstva (3. listopad) i Francuskom nacionalnom danu odnosno Danu Bastille (14. srpnja).

Danom Bastille se obilježava važan događaj iz Francuske revolucije, kada su narodne mase 14. srpnja 1789. u jurišu osvojile zloglasni zatvor Bastille u Parizu, u koji su zatvarani protivnici monarhističkog režima Luja XVI. 

Inače se Dan Bastille obilježava velikom vojnom paradom u Parizu na koju redovito dođe i više desetaka tisuća ljudi te uličnim slavljima diljem Francuske na kojima sudjeluje stotine tisuća građana. U vojnoj paradi sudjeluju tisuće vojnika, a pariškim ulicama prolaze tenkovi, rakete, konjica i masovno marširaju vojnici.

Kada bi se u pandemiji koronavirusa Dan Bastille obilježavao na isti način, to bi itekako pomoglo širenju virusa pa su se francuske vlasti predvođene predsjednikom Emmanuelom Macronom ove godine odlučile za bitno drugačiji pristup.

U Parizu je ovaj put samo organizirano simbolično postrojavanje dvije tisuće vojnika na Place de la Concorde umjesto velike parade na aveniji Champs Elysée.

Bio je to prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se vojna parada otkazuje, što dodatno svjedoči o tome da su Francuzi shvatili kako se u pandemiji važni datumi ne mogu obilježavati na dotad uobičajen način.

Dan Bastille ovaj put posvećen francuskim medicinskim radnicima

Nadalje, Dan Bastille je u 2020. godini bio posvećen francuskim zdravstvenim radnicima, a ne događaju iz povijesti. Umjesto stranih lidera u svečanoj loži su sjedili predstavnici francuskih liječnika, medicinskih sestara i ostalog osoblja, koji na svojim leđima nose najveći teret u pandemiji. Jednostavnije rečeno, honoriralo se herojske napore živih, a ne mrtve.

Na svečanosti na  Place de la Concorde je bilo 2500 gostiju, koji su sjedili na stolicama razmještenima tako da se poštuje razmak.

Svi svečani događaji su bili zatvoreni za širu javnost te se bili prenošeni uživo na televiziji, što je bio još jedan način da se od Dana Bastille ne napravi novo žarište korone.

Treba napomenuti da se Dan Bastille obilježavao ljetos, dakle nakon završetka prvog vala pandemije, no unatoč tome se nije išlo na masovno okupljanje građana, nego se to aktivno obeshrabrivalo.

Skromno obilježavanje Dana njemačkog jedinstva

Velike promjene u obilježavanju Dana njemačkog jedinstva napravljene su i u Njemačkoj, iako se ove godine slavila 30. godišnjica ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke. Prvotno je bilo planirano veliko jednomjesečno slavlje u Potsdamu, obilježeno masovnim skupovima, no to je sve zbog pandemije otkazano.

Inače se Dan njemačkoj jedinstva svake godine slavi u glavnom gradu savezne pokrajine koja te godine predsjeda Bundesratom, parlametnu saveznih pokrajina koje je sličan nekadašnjem Županijskom domu sabora, pa je tako 2019. svečanost bila u Kielu.

Na takvim svečanostima se redovito pojavljuju stotine tisuća ljudi, obilježeni su velikim javnim koncertima i sajmovima, no u 2020. se od svega toga odustalo.

Na kraju se svečano obilježavanje ujedinjenja svelo na nekoliko manjih događaja s državnim vrhom i malim brojem uzvanika, njih stotinjak, a sve uz strogo poštovanje epidemioloških mjera poput držanja razmaka i nošenja maske.

Povodom ujedinjenja bila je organizirana i posebna izložba na otvorenom, a grad Potsdam je proglasio da je nošenje maski obavezno na svim javnim površinama. U prvim planovima za tridesetogodišnjicu njemačkog ujedinjenja se spominjalo da će centralnu svečanost u Potsdamu pohoditi čak pola milijuna ljudi, no od toga zbog korone nije bilo ništa.

Ključni događaj bilo je ekumensko bogosluženje u crkvi svetog Petra i Pavla u Potsdamu, na kojem su sudjelovali kancelarka Angela Merkel, predsjednik Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble itd. Svi su nosili maske i poštovali razmak, a u crkvi su gosti, njih stotinjak, sjedili odvojeno jedni od drugih.

Na Danu Njemačke vojske samo devet vojnika položilo svečanu zakletvu

Njemačka je ove godine iznimno suzdržano obilježila i Dan Savezne vojske (Bundeswehr), koja je u 2020. godini slavila 65 godina osnivanja. Na svečanosti je bilo samo devet vojnika koji su položili zakletvu: troje je predstavljalo kopnenu vojsku, troje zrakoplovstvo, a troje mornaricu. Nije bilo masovne zakletve vojnika, njih više stotina, što je inače običaj.

Govore su održali predsjednik Njemačke Steinmeier i ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer. U cijelom događaju je zapravo sudjelovalo pedesetak ljudi.

Tako se važni datumi obilježavaju u pandemiji u vodećim članicama Unije, dok se u Hrvatskoj i dalje inzistira na masovnim okupljanjima poput Kolone sjećanja, koju će moguće pohoditi i tisuće posjetitelja sa svih strana Hrvatske.

Upozorenje predsjednika Milanovića 

Pomalo iznenađujuće, najracionalnije se u državnom vrhu u vezi s Kolonom sjećanja postavio predsjednik Zoran Milanović.

"500 ljudi je naraslo na 5000 ljudi. Ići u ovom trenutku, kada treba izdržati da završi drugi val, na okupljanje na kojemu će biti tisuće ljudi, istovremeno slušati od Stožera da je 500 ljudi, ali neće se brojati - ispast ćemo budale", ocijenio je neki dan Milanović dodavši da mora vidjeti gdje su granice političke farse i travestije koja se provodi.

>> Milanović: 5000 ljudi u Vukovaru, gledat će nas kao lude ljude

Poručio je da taj mimohod ima smisla samo s mnoštvom ljudi, a ne ako ih je 500 ili ako su ondje Plenković ili on. "Ako ih je 5000 ili 10.000 ljudi, to je opasno. A za to netko snosi odgovornost", dodao je.

"Gledat će nas kao lude ljude"

Mišljenja je da je riječ o ozbiljnoj temi te ocijenio da ćemo s 5000 ljudi u Vukovaru biti ruglo Europe. "Gledat će nas kao lude ljude. O tome treba razmišljati, ne zbog turizma, nego da ostavimo dojam prisebnih ljudi", poručio je Milanović.

U svakom slučaju, na primjerima obilježavanja važnih dana u Francuskoj i Njemačkoj se vidi kako to rade prisebni ljudi. Za dva dana ćemo vidjeti kako to izgleda u Hrvatskoj.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.