ŠEF PARAZITSKE HGK Luka Burilović prije nekoliko je dana u intervjuu za Jutarnji list govorio o poslovanju HGK i navodio brojne reforme koje je proveo on osobno.

U Facebook grupi Udruga Glas poduzetnika danas je objavljena detaljna analiza njegovih odgovora usporedno s financijskim izvješćima HGK od 2013. do 2019. godine. 

"Dao sam si truda te pronašao završne financijske izvještaje HGK za 2013-2019 i napravio nekoliko analiza. Niti jedna izjava gospodina Burilovića nije potkrijepljena brojevima iz financijskih izvješća", stoji u objavi Antuna Tea Bratanića koji je objavio analizu. 

U nastavku donosimo dijelove iz analize:

Koliko HGK ima ukupno prihoda od članarine, a koliko od samog posla?

Na pitanje koliko HGK ima ukupno prihoda od članarine, a koliko od samog posla, Burilović je odgovorio: "U 2019. godini 68.9 posto je bilo prihoda od članarina, a 31.1 posto su naši prihodi, što iznosi 161 milijun kuna od članarina i 50-ak milijuna kuna od našeg posla."

Objašnjenje iz analize: "Gospodin Burilović je netočno naveo kako 31.1% prihoda HGK u 2019. godini je ostvareno od poslovnih aktivnosti (našeg posla). U prihode od poslovnih aktivnosti je pribrojio prihode od prodaje dugotrajne imovine (nekretnina), te prihode od donacija a iste je u potpunosti prešutio. Obzirom kako HGK nije humanitarna organizacija niti pravna osoba kojoj je djelatnost prodaja nekretnina, uključivanje tih prihoda u prihode od poslovnih aktivnosti je u suprotnosti s osnovnim knjigovodstvenim standardima. To i dalje jesu prihodi HGK, ali ne ostvareni od osnovnih poslovnih aktivnosti.

Tablica prikazuje izvadak iz Računa dobiti i gubitka HGK za 2019 godinu. U njoj je vidljivo kako je čak 12.5 % prihoda došlo od prodaje dugotrajne imovine, 10% od donacija, koje je HGK primio od raznih javnih ustanova te stranih vlada, te svega 7.5% od poslovnih aktivnosti HGK. 

Konkretno, u prihode od prodaje dugotrajne imovine u 2019. godini spada prodaja ekskluzivnog ureda HGK u Branimirovoj ulicu 29, u Zagrebu, u sklopu zgrade hotela Sheraton ukupne površine 2909 m2. 

Nadalje, upada u oči izuzetno niska prodajna cijena ostvarena po kvadratnom metru, 1250 Eur/m2. Upitna je i transparentnost te prodaje jer u godišnjem izvještaju poslovanja ta stavka uopće nije objašnjena iako je činila visokih 12.5% ukupnih prihoda za 2019. Samo za usporedbu prihodi od usluga koji čine 5 % prihoda su detaljno objašnjeni.

Pregledom financijskih izvještaja zaključuje se kako su prihodi od prodaje ureda u Draškovićevoj značajnim dijelom već potrošeni u tekućoj godini na pokrivanje troškova plaća i drugih kratkoročnih obaveza HGK (cca 35%). Treba znati kako je od 2016. do 2019. godine HGK prodao svojih nekretnina (stanovi, zemljišta, garaže, uredi) u vrijednosti od 47,5 mil. kn. a i u 2020. godini je planirana prodaja preostalih nekretnina koje HGK ima još u vlasništvu.

Nije jasno kako je gospodin Burilović, s obzirom na svoju naobrazbu, u svom objašnjenju poslovanja HGK izvanredne prihode greškom prikazao kao prihode od poslovanja? To je u suprotnosti s osnovnim računovodstvenim standardima."

Netočna informacija o poslovanju HGK u 2013.

Druga izjava Burilovića: "Kad sam došao, Komora je od ukupnog budžeta malo više od dva posto ostvarivala od vlastitih prihoda. Ja sedam godina radim reforme u HGK."

Objašnjenje iz analize: "Tablica prikazuje izvadak iz financijskih izvještaja za 2013. i 2019. 

Udio prihoda od poslovnih aktivnosti se čak smanjio za 2% poena u 2019. u odnosu na 2013. godinu.

Reforme koje navodi gosp. Burilović gledano kroz prizmu financijskih izvještaja su:

Smanjeni prihodi od članarine (do kojih je došlo izmjenama zakona kojim je smanjen iznos koji pravne osobe su obavezne plaćati na ime članarine) su nadomješteni prihodima od prodaje nekretnina i prihodima od donacija koje HGK dobiva od raznih javnih poduzeća, jedinica lokalne samouprave, državne uprave ali i stranih država.

Nameće se pitanje o održivosti poslovanja HGK jednom kad se rasprodaju sve nekretnine. Prema usvojenom strateškom planu razvoja HGK, prihodi od poslovnih aktivnosti su trebali značajno rasti, te oni su trebali nadomjestiti smanjenje prihoda od članarina. No do toga nije došlo, te se manjak prihoda prikriva rasprodajom "obiteljskog srebra". Sve navedeno je dokaz neuspješno provedenih reformi ili nedostatak istih."

Nepotpune informacije o racionalizaciji broja djelatnika

Treća izjava Burilovića: "Kad sam došao, Komora je od ukupnog budžeta malo više od dva posto ostvarivala od vlastitih prihoda. Ja sedam godina radim reforme u HGK. Kad sam došao, zatekao sam 640 ljudi, a danas ih u HGK ima 393. Otpustio sam 300 ljudi što je jako teško, radi se o ljudskim sudbinama. Imali smo program zbrinjavanja, išlo se ime po ime..."

Objašnjenje iz analize: "Ova nepotpuna informacija može navesti na krivi zaključak kako je racionalizacija broja zaposlenih bila provođena tijekom cijelog razdoblja od 2013. do danas. Iz završnih financijskih izvještaja poslovanja po godinama se dobivaju sljedeće informacije o broju zaposlenih ali i o ukupnim troškovima za plaće i doprinose zaposlenih. 

Činjenica kako su ukupni rashodi za zaposlene u 2019. veći za cca 5 milijuna kuna u odnosu na rashode za zaposlene u 2013. neosporno potvrđuju kako reforme i racionalizacija zaposlenih nije uspješno provedena.

Treba znati kako je u 2014. HGK podigao kredit u svrhu isplate otpremnina za zbrinjavanje viška radnika. U financijskim izvještajima je navedeno kako je 14.7 mil kuna isplaćeno zaposlenicima, najvjerojatnije za otpremnine (stavka "drugi rashodi za radnike" 14.7 mil.kn). Temeljem toga došlo je do smanjenja broja radnika sa 640 na kraju 2013., na 474 zaposlena na kraju 2014. godina.

Nadalje, pregledom nekih pozicija rashoda može se izraziti sumnja kako je tijekom godine broj zaposlenih bio i veći. Tome u prilog i govori upućeno pitanje određenih članova skupštine (vidljivo iz zapisnika sjednica skupštine).

Zatražen je elaborat fluktuacije zaposlenih po mjesecima ali i detaljnije očitovanje o određenim pozicijama rashoda. Sukladno mojim spoznajama isti nikada nije napravljen (barem nije objavljen u prihvaćenim zaključcima sjednica skupštine).

Podaci za poslovanje u 2020. g još nisu dostupni pa se ne može znati koliki je broj zaposlenih bio u 2020. godini, te kada je točno nastupio značajan pad zaposlenih koji je gospodin Burilović naveo.

Da li je do smanjenja broja zaposlenih došlo temeljem nekog plana ili je nastupilo iznenada, kao nužna reakcija na neki neočekivani ili očekivani pad prihoda, ne može se znati iz dostupnih financijskih izvještaja. Činjenica kako je kroz promatrano razdoblje vidljiv stalan porast broja zaposlenih više ukazuje da je do smanjenja broja zaposlenih došlo naglo, neplanski, a ne kao posljedica dobro osmišljenih reformi u poslovanju i još su jedan dokaz kako tvrdnja gospodina Barilovića kako "godinama provodi reforme poslovanja" nije utemeljena niti u jednoj stavci financijskih izvještaja poslovanja", stoji u analizi koju je izradio Antun Teo Bratanić.

Analiza odgovora Luke Burilovića by Paula Manitasevic on Scribd