MINISTAR zdravlja Vili Beroš u više je navrata najavio da bi na jesen moglo početi cijepljenje trećom dozom cjepiva protiv covida-19.

Neke bogate zemlje, poput SAD-a, Velike Britanije i Izraela, već su krenule s procjepljivanjem trećom dozom.

Izrael je do sada već više od dva milijuna stanovnika, od ukupno 9.3 milijuna, cijepio trećom dozom. Istovremeno je u toj zemlji krenulo cijepljenje djece starije od 12 godina.

Najavljujući odluku, najviši izraelski zdravstveni dužnosnici rekli su da je zaštita koju pruža druga doza cjepiva Pfizer-BioNTech oslabjela šest mjeseci nakon primjene, zbog čega je potrebno pojačanje.

"Treća doza dovodi nas do razine zaštite postignute drugom dozom nedugo nakon primjene", rekla je Sharon Alroy-Preis, šefica javnog zdravstva izraelskog ministarstva zdravstva.

"To znači da su ljudi 10 puta više zaštićeni nakon treće doze cjepiva", rekla je na konferenciji za novinare na kojoj je najavljeno proširenje kampanje cijepljenja.

Ministar Beroš: Struka će odlučiti kada ćemo krenuti s time

Ministar Beroš za Index je rekao da početak cijepljenja trećom dozom nije političko pitanje, nego stvar struke.

"Ja o tome kao ministar ne mogu davati svoj stav", rekao je Beroš.

"Ovo je novo cjepivo koje je u primjeni od početka 2021. godine. Sada smo na početku devetog mjeseca. Mi tek indirektno, mjerenjem pada titra, odnosno imuniteta, možemo zaključiti do kada će cjepivo održavati imunitet na dovoljnoj razini. Na početku smo se pitali hoće li imunitet trajati šest mjeseci. Kada je prošlo šest mjeseci, pokazalo se da imunitet još uvijek traje, pa je praćenje produženo na devet mjeseci. Samo znanost i struka to mogu procijeniti", rekao je Beroš.

Prioritet bi trebali imati imunokompromitirani

Prioritet pri davanju treće doze uglavnom bi trebali imati imunokompromitirani, a potom i drugi rizični, uključujući zdravstvene djelatnike.

Imunokompromitirani su ljudi kojima dio obrambenog sustava nedostaje ili ne funkcionira kako bi trebao, što se naziva imunodeficijencijom. Prema CDC-u, udio takvih u SAD-u je oko 3%. Za očekivati je da bi on mogao biti sličan i u Hrvatskoj.

Postoje dvije glavne kategorije imunodeficijencija:

- primarne imunodeficijencije, koje su vrlo rijetke, a najčešće nasljedne, uzrokovane mutacijama u DNA

- sekundarne imunodeficijencije su češće i stječu se nakon rođenja. Čimbenici koji mogu uzrokovati sekundarnu imunodeficijenciju uključuju pothranjenost, određene infekcije poput HIV-a, rak i neke tretmane lijekovima za suzbijanje imunosnog sustav, primjerice kemoterapije i imunosupresivi poput kortikosteroida, koji se daju ljudima kojima su transplantirani neki organi kako ih ne bi odbacili

Istraživanja su pokazala da zaraza covidom-19 kod imunokompromitiranih uzrokuje teže i dulje oboljenje.

Koliko su učinkovita cjepiva kod imunokompromitiranih?

Jedna nova studija, provedena u Velikoj Britaniji, pokazala je da je Pfizerovo cjepivo kod imunokompromitiranih učinkovito oko 78%, a AstraZenecino 74.6%. No, neke nove studije pokazuju da ljudi koji su jako imunokompromitirani prilično često doživljavaju probojne infekcije (zaraze koje su uspjele zaobići imunosni sustav).

Praktički svi zdravi ljudi koji se cijepe razvit će mjerljive količine protutijela već nakon prve doze cjepiva. Međutim, ispitivanje provedeno među ljudima kojima su transplantirani organi pokazalo je da ih je samo 4% razvilo mjerljive količine protutijela nakon prve doze te oko 40% nakon druge.

Davanje dodatnih doza cjepiva kao pojačivača ljudima s imunodeficijencijom je uobičajena praksa s drugim cjepivima. Primjerice, ljudi kojima su transplantirani organi obično se cijepe s dvije doze cjepiva protiv gripe, a ne jednom.

Trebaju li treće doze starijima?

Imunosni odgovor organizma pada s godinama. Zbog toga su stariji podložniji nekim infekcijama, uključujući i covid-19.

Istraživanja su pokazala da je zaštita Pfizera kod starijih slabija nego kod mladih. No treća doza tu zaštitu podiže kod ljudi u dobnoj skupini između 65 i 85.

Izrael je stoga još krajem srpnja počeo davati treću dozu starijima od 60. Potom ju je u kolovozu nastavio davati i mlađima. Međutim, pokazalo se da dvije doze AstraZenece i Pfizera starijima pružaju dobru zaštitu od težih simptoma bolesti, čak i od delte, pa za sada nije potpuno jasno treba li i kada početi s trećom dozom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučila je da se prije masovnog procjepljivanja trećom dozom omogući cijepljenje ljudi u siromašnim zemljama.

Koje će se cjepivo dijeliti kao treća doza?

Nameće se pitanje kojim cjepivom se cijepiti kao trećom dozom. Prije svega, istraživanje provedeno u Španjolskoj na 663 osobe pokazalo je da miješanje različitih cjepiva nije problem te da potiče snažan imuni odgovor. Ispitanici su prvo bili cijepljeni jednom dozom AstraZenece, a potom jednom dozom Pfizera.

Nameće se pitanje ima li se smisla cijepiti trećom dozom AstraZenece nakon dvije doze istog cjepiva. Naime, to cjepivo temelji se na adenovirusu čimpanze kao vektoru kojim se virusni kod unosi u ljudski organizam. Za očekivati je da će ljudski organizam sa svakim novim cijepljenjem razvijati sve snažniji imunitet na adenovirus. Stoga će protutijela snažnije sprječavati ulazak adenovirusa u stanice, a time i dostavu virusnog koda koji bi trebao potaknuti stvaranje protutijela za uzročnik covida-19.

Međutim, jedno preliminarno istraživanje pokazalo je da treća doza AstraZenece 44 do 45 tjedana nakon druge dobro djeluje kao pojačivač imuniteta. Ono je također pokazalo da su nuspojave sa svakom novom dozom AstraZenece sve manje.

Cjepiva na bazi mRNA imaju genski kod zapakiran u lipidne čestice koje stanice ne prepoznaju kao neprijateljske pa na njih ne razvijaju imunitet. Pfizer i Moderna stoga se mogu davati kao treća doza nakon adenovirusnih cjepiva. Štoviše, neki znanstvenici smatraju da bi takvi kokteli cjepiva mogli stvarati jači imunitet nego cijepljenje istim cjepivima.

Pfizer podnio zahtjev za odobrenje treće doze, no razvija novu varijantu

Pfizer je prošli tjedan podnio zahtjev da američka Agencija za hranu i lijekove odobri davanje treće doze starijima od 16 godina. Kompanija tvrdi da su njezina ispitivanja pokazala da treća doza povećava razine protutijela za više od tri puta.

Prema CDC-u, Moderna će uskoro zatražiti isto.

No, Pfizer je također objavio da je razvio novu varijantu cjepiva, koja bi trebala biti učinkovita protiv novih sojeva.

Pfizerov partner BioNTech prošli je mjesec počeo testiranja kako bi utvrdio može li izmijenjeni oblik cjepiva protiv covida-19 bolje zaštititi od daleko zaraznije varijante delta.

Kliničko ispitivanje, čiji se rezultati očekuju u četvrtom tromjesečju ove godine, također će ispitati kakva će biti učinkovitost kombinacije cjepiva koja uključuje inokulaciju protiv delte i protiv izvornog "divljeg tipa", koji je prvi put otkriven u Wuhanu.

Modernina nova varijanta pokazala se vrlo efikasnom

Moderna je početkom kolovoza objavila da je njezin booster u ispitivanjima proizveo robustan odgovor protutijela na visoko zaraznu varijantu delta.

Moderna testira dozu od 50 mikrograma tri kandidata za pojačavanje cjepiva kod prethodno cijepljenih osoba. Boosteri su proizveli obećavajući imunološki odgovor na tri varijante, uključujući i deltu, pri čemu se razine protutijela približavaju onima koje su viđene kod prethodno necijepljenih osoba koje su primile dvije doze od 100 mikrograma, objavila je tvrtka.

U svijetu se u međuvremenu razvijaju neka druga cjepiva koja bi se mogla pokazati učinkovitima protiv delte.

Novozelandski mediji javljaju da francuska biotehnološka tvrtka Valneva ovih dana privodi kraju ispitivanja svog cjepiva VLA2001, koje se sastoji od inaktiviranih cijelih čestica virusa, koje je bitno drugačije od Pfizerovog cjepiva na temelju mRNA koda za stvaranje proteina šiljak (S).

Ispitivanje se provodi na Novom Zelandu, a stručnjaci se nadaju da bi ono moglo razvijati bolji imunitet protiv varijante delta.

Hrvatska ima zalihu od preko milijun doza

Ministar Beroš uvjeravao nas je da Hrvatska ima prilično velike zalihe cjepiva. One su prvenstveno namijenjene ljudima koji se još uvijek nisu cijepili. Međutim, kako je cijepljenje u Hrvatskoj gotovo potpuno stalo, one bi se mogle iskoristiti za davanje treće doze.

"U ovom trenutku imamo na lageru nešto više od milijun doza koje su sasvim dovoljne da do kraja ove godine i u sljedećoj procijepimo sve građane Republike Hrvatske.

Nadam se da ćemo dostići taj cilj u što kraćem roku. Cjepivima u Hrvatskoj ne istječe rok trajanja u skoro vrijeme te smo, u skladu s time, spremni za daljnje procjepljivanje prvom i drugom te u konačnici trećom dozom. Pritom za treću dozu mislimo na prvenstveno kronične bolesnike sa slabijim imunosnim odgovorom, o čemu intenzivno razgovaramo.

Kako sam već napomenuo, imamo dovoljno cjepiva, no prvi razlog zašto još nismo krenuli s provedbom cijepljenja trećom dozom je nadolazeća registracija nove varijante Pfizer cjepiva, a drugi razlog je briga za eventualni nedostatak doza na razini EU i svijeta. Upravo danas naši epidemiolozi imaju sastanak s Odborom EU za zdravstvenu sigurnost na kojem će biti govora i o toj temi na temelju koje će struka donijeti svoje preporuke", poručio nam je Beroš.