U Hrvatsku stiže 1600 migranata kojima država mora osigurati stan i posao

U Hrvatsku stiže 1600 migranata kojima država mora osigurati stan i posao

Foto: Index

NOVI val izbjeglica u Hrvatskoj ovisi o tome hoće li Turska nastaviti poštovati dogovor s EU-om o zadržavanju tih ljudi podalje od granica Unije. Odluči li Erdogan pogaziti dogovor (i odreći se milijardi eura koje dobiva zauzvrat iz EU-a), Hrvatsku čeka još jedan val izbjeglica, no ovaj put bi ih i kod nas mogle dočekati podignute ograde i zatvorene granice.

Po obvezama preuzetim od Europske unije, Hrvatska mora do 2017. godine zbrinuti 1617 migranata u skladu s Europskim programom premještanja migranata. Država im treba pružiti mogućnost boravka, zdravstvene zaštite, obrazovanja, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb te među ostalim i pomoć pri integraciji u društvo. Prva je skupina migranata već stigla i smještena je u zagrebačkom hotelu Porin dok im naša država ne pronađe novi smještaj u Zagrebu, Rijeci i Splitu, piše portal Glas Slavonije.

"Hrvatski zavod za zapošljavanje nositelj je mjera koje su usmjerene na što uspješniju integraciju tih osoba na tržište rada. Jedna od najvećih prepreka uspješne integracije izbjeglica - tražitelja azila je njihovo nepoznavanje hrvatskoga jezika. Prvi korak u pripremi za zapošljavanje je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskoga jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje ima odgovarajuće kvalifikacije",  kaže Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i socijalne skrbi, objašnjavajući kako je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj odobreno 160 azila, a samo je sedam azilanata pronašlo posao.

EU časti sa 70 milijuna eura

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Iz europskog proračuna za migrante u Hrvatskoj do 2020. osigurano je čak 70 milijuna eura. Vjerujem da će Hrvatska taj novac znati iskoristiti. Kolike smo stotine tisuće izbjeglica smjestili prije 25 godina, u doba Domovinskoga rata. Siguran sam da će to iskustvo, znanje i srce pomoći da i sada Hrvatska bude dobar primjer ne samo regiji nego i globalno”, kaže voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.

Otkad u Hrvatskoj postoji sustav azila, 2004. godine, zaprimljeno je više od pet tisuća zahtjeva za zaštitom, od kojih su odobrena 182 zahtjeva, podaci su MUP-a s kraja lipnja.

U lipnju se u objektima Prihvatilišta nalazilo 226 tražitelja međunarodne zaštite, od kojih 174 u Zagrebu i 52 u Kutini. Na drugim lokacijama smješteno je 84 tražitelja: 45 u Prihvatnom centru za strance u Ježevu, 35 na privatnom smještaju i pet u zatvoru.

Hrvatska nije osobito zanimljiva azilantima jer oni teže svoj život nastaviti u nekoj od razvijenijih europskih zemalja. To pokazuje podatak da se umjesto očekivanih pedeset, za dolazak u Hrvatsku nedavno javilo samo četiri stranca koji su poslije smješteni u Zagrebu.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara