NAKON stoljeća medicinskih istraživanja moglo bi se pomisliti da smo dosad otkrili sve organe u ljudskom tijelu. Ipak, znanstvenici i dalje pronalaze nove strukture koje obavljaju važne, ali dosad neprimijećene funkcije, poput regulacije osjeta boli ili proizvodnje sline, piše Science Alert.

Najnovije takvo otkriće nalazi se u glavi. U studiji objavljenoj u časopisu Nature, biolozi s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington (WashU) u St. Louisu opisali su novi imunosni organ unutar lubanje. Čini se da s te strateške pozicije djeluje kao "sigurnosna postaja" koja pomaže u borbi protiv raka mozga u najranijoj fazi.

Zasad je organ pronađen samo kod miševa, no istraživači navode da postoje naznake da ga imaju i ljudi. Ako se te strukture uspiju dodatno ojačati, to bi moglo otvoriti nove mogućnosti u liječenju smrtonosnih oblika raka mozga.

Imunosna ispostava u lubanji

"Ova studija pokazuje da koštana srž lubanje nije samo strukturni okvir. Ona sadrži dosad neprepoznata središta za specifične imunosne reakcije mozga", pojasnio je Jonathan Kipnis, neuroimunolog na WashU i glavni autor studije. "Otkriće ove lokalizirane imunosne niše mijenja naše shvaćanje interakcija živčanog i imunosnog sustava i otvara nove smjerove za liječenje tumora mozga i drugih neuroloških bolesti."

Ljudsko tijelo ima dva odvojena imunosna sustava: jedan za središnji živčani sustav, koji obuhvaća mozak i leđnu moždinu, i drugi za ostatak tijela. Dugo se smatralo da su ta dva sustava potpuno odvojena. Naime, imunosne stanice iz perifernog sustava mogu izazvati probleme ako dospiju u mozak. Poznato je da neke od njih pridonose razvoju neurodegenerativnih bolesti jer osjetljiva živčana tkiva mogu oštetiti agresivni mehanizmi koji inače djeluju u drugim dijelovima tijela.

Ipak, sve veći broj istraživanja upućuje na to da postoji više preklapanja nego što se prije mislilo. U ranijim radovima, autori ove studije identificirali su sićušne kanale koji vode iz moždanog tkiva, kroz vanjsku zaštitnu opnu (dura mater), izravno u koštanu srž lubanje.

U novom istraživanju znanstvenici su koristili fluorescentne proteine kako bi pratili kretanje molekula kroz te kanale. Pratili su ih od neurona do koštane srži lubanje, gdje su ih locirali u strukturama nalik germinativnim centrima. Riječ je o formacijama koje inače nastaju u limfnim čvorovima i služe kao "centri za obuku" imunosnih stanica.

Pojednostavljeno, neiskusne B-stanice ulaze u te centre, gdje se ubrzano množe i specijaliziraju. Druge imunosne stanice daju im "mete", odnosno informacije o specifičnim patogenima, nakon čega one kreću u akciju. U ovom slučaju, ti su centri strateški smješteni blizu mozga kako bi mogli brzo reagirati, bez potrebe za aktivacijom pomoći iz udaljenijih dijelova tijela.

"Nikad prije nismo vidjeli takve strukture u zdravoj koštanoj srži", izjavio je Jang Hyun Park, stanični biolog na WashU i prvi autor studije. "Ovo je važno otkriće koje sugerira da složen mozak zahtijeva vlastite specijalizirane imunosne strukture za obranu."

Testiranje na miševima

Istraživači su svoju teoriju testirali na miševima s gliomom, izrazito agresivnim oblikom raka mozga. Mijenjali su aktivnost tih limfnih struktura tako što su pod vlasište nanosili hidrogel sa spojevima koji potiču ili suzbijaju imunitet. Miševi kod kojih je rad tih struktura bio ometen imali su znatno agresivnije tumore i nižu stopu preživljavanja od kontrolne skupine.

S druge strane, miševi koji su primili mješavinu triju proteina za jačanje imuniteta pokazali su snažniju reakciju svojih limfnih struktura u lubanji. Učinkovitije su se borili protiv tumora, što im je značajno produljilo život.

Novi pristup liječenju neuroloških bolesti

Nalazi na miševima ne moraju se nužno preslikati na ljude, ali istraživači ističu da su folikularne T-stanice već ranije otkrivene u koštanoj srži ljudske lubanje. To bi mogao biti jasan pokazatelj da se slične strukture nalaze i u ljudskim glavama.

Ako se to potvrdi, moglo bi doći do velikog napretka u borbi protiv raka mozga. Hidrogel ubrizgan pod vlasište daleko je manje invazivna metoda od složene operacije mozga radi uklanjanja tumora.

"Ovo otkriće iz temelja mijenja naše razumijevanje neuroimunologije", zaključio je Kipnis. "Spoznaja da se mozak za obranu oslanja na prve interventne jedinice u okolnoj lubanji mogla bi promijeniti pristup razvoju terapija za mnoga neurološka stanja, uključujući Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, shizofreniju, dugi COVID i mnoge druge bolesti s imunosnom komponentom. Takve bi terapije mogle izravno ciljati ta imunosna središta kroz lubanju, bez značajnijih nuspojava na ostatak tijela."