U Matici hrvatske predavanje o "učenju mozgom"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREDSTAVLJANJE projekta neurološkoga pristupa školskom neuspjehu, odnosno kako učiti mozgom, bilo je temom predavanja što ga je večeras u palači Matice hrvatske održao prim. dr. Miroslav Pospiš iz Centra za neurorazvojne poremećaje Opće bolnice Varaždin.
Prvo je to u nizu od pet predavanja što će ga dr. Pospiš održati u Matici hrvatskoj kako bi učiteljima, učenicima i roditeljima te svima koji sudjeluju u obrazovnom procesu ukazao na, kako je rekao, nužne promjene u pristupu učenju.
Jer, istaknuo je, svaki je ljudski mozak jedinstven, pa bi zato oni koji poučavaju morali i sami nešto znati o mozgu i o tomu kako mozak "uči". Pritom bi, rekao je, trebali polaziti od stajališta da je svaki učenik jedinstven.
Rezultati istraživanja pokazali su oko 40 posto djece ima neku vrst teškoća u učenju, naveo je Pospiš. On je uvjeren da bi dobar i potreban pristup u rješavanju tih teškoća bio postaviti liječničku dijagnozu budući da je, istaknuo je, najveći dio tih teškoća neurološki uvjetovan.
Podsjetio je da su 90-ih godina prošloga stoljeća učinjeni značajni pomaci u razumijevanju načina na koji se razvija djetetov mozak te da je utvrđeno da se oko 50 posto najvažnijih veza između stanica mozga razvijaju u prve četiri godine života.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zato je, rekao je, od neupitne važnosti za razvoj djetetovih mogućnosti učenja roditeljski dom.
Ukazao je i na neke podatke poput onih da oko 20 do 30 posto djece u prvome razredu ne može riješiti linearne jednadžbe te da su, primjerice, Danci pokazali da je najbolje vrijeme za učenje čitanja osma godina života, ne ranije, a poznato je da je u toj zemlji pismenost sto postotna.
Pospiš smatra da bi se u predškolskome odgoju trebali stvoriti preduvjeti za dobar početak učenja u školi. S tim u vezi podsjetio je pak da je jedna od šest osnovnih "stvari" koje tražimo od mozga i mogućnost da u određenoj situaciji možemo dovoljno dugo sjediti. A toga "odgoja za sjedenja", dodao je, doista nedostaje u našim vrtićima.
Kako je najavio, niz od pet predavanja trebao bi biti otisnut i kao posebna knjižica.
Prvo je to u nizu od pet predavanja što će ga dr. Pospiš održati u Matici hrvatskoj kako bi učiteljima, učenicima i roditeljima te svima koji sudjeluju u obrazovnom procesu ukazao na, kako je rekao, nužne promjene u pristupu učenju.
Jer, istaknuo je, svaki je ljudski mozak jedinstven, pa bi zato oni koji poučavaju morali i sami nešto znati o mozgu i o tomu kako mozak "uči". Pritom bi, rekao je, trebali polaziti od stajališta da je svaki učenik jedinstven.
Rezultati istraživanja pokazali su oko 40 posto djece ima neku vrst teškoća u učenju, naveo je Pospiš. On je uvjeren da bi dobar i potreban pristup u rješavanju tih teškoća bio postaviti liječničku dijagnozu budući da je, istaknuo je, najveći dio tih teškoća neurološki uvjetovan.
Podsjetio je da su 90-ih godina prošloga stoljeća učinjeni značajni pomaci u razumijevanju načina na koji se razvija djetetov mozak te da je utvrđeno da se oko 50 posto najvažnijih veza između stanica mozga razvijaju u prve četiri godine života.
Zato je, rekao je, od neupitne važnosti za razvoj djetetovih mogućnosti učenja roditeljski dom.
Ukazao je i na neke podatke poput onih da oko 20 do 30 posto djece u prvome razredu ne može riješiti linearne jednadžbe te da su, primjerice, Danci pokazali da je najbolje vrijeme za učenje čitanja osma godina života, ne ranije, a poznato je da je u toj zemlji pismenost sto postotna.
Pospiš smatra da bi se u predškolskome odgoju trebali stvoriti preduvjeti za dobar početak učenja u školi. S tim u vezi podsjetio je pak da je jedna od šest osnovnih "stvari" koje tražimo od mozga i mogućnost da u određenoj situaciji možemo dovoljno dugo sjediti. A toga "odgoja za sjedenja", dodao je, doista nedostaje u našim vrtićima.
Kako je najavio, niz od pet predavanja trebao bi biti otisnut i kao posebna knjižica.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati