PAROLE kojima se osporava pravo Izraela na postojanje, poput grafita u Berlinu ili povika na prosvjedima solidarnosti s palestinskim stanovništvom, do sada u Njemačkoj u pravilu nisu imale kaznenopravne posljedice. No, to bi se uskoro moglo promijeniti jer Bundesrat, gornji dom njemačkog parlamenta u kojem sjede predstavnici saveznih pokrajina, traži da se nijekanje prava Izraela na postojanje proglasi kaznenim djelom, piše Deutsche Welle.

Na posljednjoj sjednici prije ljetne stanke, predstavnici 16 njemačkih saveznih pokrajina usvojili su prijedlog zakona koji je podnijela vlada Hessena. "Sasvim svjesno podnosimo ovaj prijedlog zakona jer konačno moramo prijeći s riječi na zakonodavno djelovanje", izjavio je hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz uoči glasovanja.

Prema prijedlogu, kaznio bi se "onaj tko javno ili na skupu niječe pravo države Izrael na postojanje ili poziva na njezino ukidanje". Kazneno djelo bilo bi počinjeno samo ako se to čini na način kojim se potiče spremnost na antisemitsko nasilje.

"Antisemitizam se javno iskazuje na našim ulicama"

U obrazloženju se navodi da postojeće kaznene odredbe, koje se odnose na poticanje mržnje ili korištenje obilježja terorističkih organizacija, nisu dovoljne. Hessenski ministar pravosuđa Heinz (CDU) istaknuo je da se od napada Hamasa 7. listopada 2023. mržnja prema Židovima proširila svijetom, pa tako i Njemačkom.

"Antisemitizam se javno iskazuje na našim ulicama. Preko uglačanih mjedenih kamena spoticanja, koje svi poznajete s naših ulica, danas ponovno marširaju mase koje otvoreno uzvikuju te parole i mržnju prema Židovima", rekao je Heinz.

Naglasio je da prijedlog zakona nije usmjeren protiv slobode mišljenja ili kritike izraelske vlade, niti sprječava rasprave o mirnom rješenju na Bliskom istoku. Prijedlog je opisao kao "sasvim svjesno vrlo usko formuliran" i usmjeren na "pozive koji veličaju nasilje" i potiču na uništenje Izraela.

"Ne smijemo ponovno nemoćno promatrati mržnju prema Židovima na našim ulicama"

Poručio je da zemlja ne smije "ponovno nemoćno promatrati" kada se mržnja prema Židovima "iskazuje na našim ulicama". Još u svibnju, kada je Hessen iznio inicijativu, podržao ju je i tadašnji ministar unutarnjih poslova Baden-Württemberga, Thomas Strobl (CDU), izričito navodeći parolu "Od rijeke do mora" kao primjer nijekanja postojanja Izraela.

Iako se događa da prijedlozi zakona iz Bundesrata stignu do Bundestaga, iznimno je rijetko da na kraju budu i usvojeni. U tekućem, 21. sazivu Bundestaga, koji je počeo u proljeće 2025., Bundesrat je proslijedio 45 prijedloga zakona, no nijedan do sada nije postao zakon.

U prethodnom sazivu (2021. - 2025.) od 49 prijedloga usvojena su dva, a u razdoblju od 2017. do 2021. od 66 prijedloga zakonom je postalo njih sedam, što je tek mali dio od ukupno 542 zakona donesena u tom mandatu.

"Mnogi oštro kritiziraju Izrael, pa i sami Izraelci. Nisu svi oni antisemiti"

Pozivi na zakonsko uređenje ovog pitanja nisu novost. Središnje vijeće Židova u Njemačkoj već dugo traži poduzimanje mjera. "Odluke savezne vlade da kritizira izraelsku vladu apsolutno su legitimne. Ali prestaje biti legitimno kada se dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje ili kada se ta zemlja demonizira", rekao je predsjednik Vijeća Josef Schuster sredinom lipnja za Deutsche Welle.

S druge strane, inicijativi se protivi oko 30 profesora prava, koji su je ocijenili neustavnom. Iako razumiju zabrinutost zbog porasta antisemitizma, smatraju da se određeno mišljenje ne može zabraniti općim zakonom. Sumnje u ustavnost izrazila je i Znanstvena služba Bundestaga.

Protivljenje je izrazio i njemačko-francuski političar Zelenih Daniel Cohn-Bendit, koji je prijedlog ocijenio kao "u svojoj biti pogrešan". "Mnogi oštro kritiziraju Izrael, pa i sami Izraelci. Nisu svi oni antisemiti", rekao je Cohn-Bendit, navodeći primjer filozofkinje Judith Butler koja podržava antiizraelski pokret BDS.

"A osporavanje postojanja drugih država?"

"Prema mojem uvjerenju, BDS je glup i predstavlja ideološki potpuno pogrešno stajalište. Ali Butler ipak nije antisemitkinja", dodao je. Spor se u suštini vodi oko slobode mišljenja i antisemitizma. Prema njemačkom Ustavu, sloboda mišljenja može se ograničiti samo "općim zakonima", a ne zakonima usmjerenim protiv određenog mišljenja.

Kritičari tvrde da bi ovaj prijedlog bio upravo to jer bi se kažnjavalo isključivo nijekanje prava Izraela na postojanje, dok bi osporavanje postojanja drugih država ostalo nekažnjeno. Zagovornici zakona, pak, pozivaju se na presudu najvišeg njemačkog suda iz 2009. godine, poznatu kao "odluka u slučaju Wunsiedel".

Konačnu riječ mogao bi imati Ustavni sud

Tada je sud proglasio ustavnom odredbu kojom se kažnjava veličanje nacističke vladavine, obrazloživši to posebnom povijesnom odgovornošću Njemačke. Ta se argumentacija, smatraju u Hessenu, može primijeniti i danas jer postoji povijesno-politička veza između nacizma, Holokausta, osnivanja Izraela i nijekanja njegova prava na postojanje.

Budući da je pravo Izraela na postojanje njemački državni interes (Staatsräson), tko ga niječe, protivi se i njemačkom ustavnom identitetu. Kako će ovaj proces završiti, teško je predvidjeti. Politička rasprava trajat će mjesecima, a vrlo je moguće da će, s obzirom na to da se zadire u temeljna prava, konačnu riječ opet imati Ustavni sud.