GOSPODARSKE aktivnosti u eurozoni porasle su u siječnju najsporijim tempom u pet i pol godina, zrcaleći pad potražnje pod utjecajem političke neizvjesnosti na globalnoj i regionalnoj razini, pokazalo je mjesečno izvješće londonske tvrtke Markit.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone bio je u siječnju gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 51 bod, što je njegova najniža vrijednost od srpnja 2013. godine.

"Stanje u eurozoni na početku 2019. godine bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na kraj prošle godine, uz tempo rasta na rubu stagnacije u kontekstu pada potražnje za robom i uslugama", konstatira glavni ekonomist londonske tvrtke za prikupljanje i obradu ekonomskih podataka Chris Williamson.

Glavni je izvor slabosti bio proizvodni sektor u kojem je aktivnosti podupirala tek realizacija nezavršenih poslova, primjećuju u Markitu.

"Najgore pritom možda tek dolazi budući da industrija bilježi najveći pad narudžbi u gotovo šest godina dok u uslužnom sektoru one gotovo stagniraju", upozorava Williamson.

Politička neizvjesnost na globalnoj i lokalnoj razini sve snažnije utječe na gospodarske aktivnosti

Među vodećim gospodarstvima eurozone je Francuska koja je u siječnju zabilježila pad aktivnosti drugi mjesec zaredom dok je talijansko gospodarstvo bilježilo najveći pad u nešto više od pet godina, utvrdili su u Markitu.

Izvješće također pokazuje da su se očekivanja poslovnih čelnika u siječnju zadržala na najnižoj razini u četiri godine.

"Istraživanje upućuje na zaključak da politička neizvjesnost na globalnoj i lokalnoj razini sve snažnije utječe na gospodarske aktivnosti, prigušujući potražnju i potpirujući nesklonost riziku", konstatira glavni ekonomist Markita.

"Kada se tome dodaju sve izraženije globalne trgovinske napetosti, neizvjesnost u pogledu Brexita, prosvjedi Žutih prsluka u Francuskoj i 'štucanje' automobilskog sektora, jasno je da je poslovno okruženje najizazovnije od vrhunca dužničke krize u regiji", zaključuje Williamson.