U UKRAJINSKOJ regiji Poltava arheolozi su istražili jedinstveni pokop iz skitskog doba u kojem su pronašli rijetke predmete, potpuno nekarakteristične za tadašnju lokalnu kulturu. Posebnu pozornost znanstvenika privukli su kožnata kapa i pojas, izrađeni tehnologijama svojstvenim Srednjoj Europi.

Genetska istraživanja također su pokazala da je pokopana žena mogla imati izravne veze sa stanovništvom s područja današnje Hrvatske. Prema mišljenju znanstvenika, ova otkrića pomažu u boljem razumijevanju migracija i kontakata među narodima prije više od 2.5 tisuće godina.

Dvojni pokop u nekropoli Skorobir

U skitskoj nekropoli Skorobir, u blizini utvrđenog naselja Bilska u Poltavskoj regiji, arheolozi su otkrili rijedak grob koji je pružio nove tragove o životu ljudi u 6. stoljeću prije Krista. Iako je samo otkriće učinjeno još 2017. godine, rezultati njegova detaljnog istraživanja i restauracije postali su poznati tek sada. U kurganu (grobnom humku) otkriven je dvojni pokop muškarca u dobi od oko 30 do 40 godina i mlade žene koja je imala između 18 i 22 godine. Unatoč tome što je grobnica u starom vijeku opljačkana, dio predmeta ipak se sačuvao.

Uz ženu su arheolozi pronašli ostatke kožnate kape i pojasa, ukrašenih desecima brončanih pločica. U grobu su također pronađeni brončano zrcalo, kocke za igru, crno polirana zdjela, rožnata zdjela i dijelovi drvene posude. Upravo je pokrivalo za glavu postalo jedno od najneobičnijih otkrića. Kapa je imala oblik niskog cilindra s ravnim vrhom te je izvana podsjećala na tradicionalno pokrivalo za glavu, u Hrvatskoj poznato kao "lička kapa".

Srednjoeuropski trag u izradi kape

Znanstvenici su skrenuli pozornost na to da je tehnologija njezine izrade bila netipična za Skite. Umjesto zlatnih ukrasa, koje su često koristili predstavnici lokalnog plemstva, majstori su kapu ukrasili sitnim brončanim pločicama pričvršćenim na kožnatu podlogu. Arheologinja Irina Šramko, koja je objavila rezultate istraživanja u časopisu "Arts", napominje da su slične tehnologije bile raširene među narodima halštatske kulture Srednje Europe. Najbliže analogije takvih proizvoda znanstvenici pronalaze u južnoj Njemačkoj i alpskim regijama.

Podjednako zahtjevnim pokazao se i posao spašavanja samih artefakata. Organski materijali, posebice koža, vrlo se rijetko očuvaju tijekom tisućljeća. Čim su predmeti bili izloženi zraku, počeli su se ubrzano raspadati. Upravo zato su stručnjaci izvadili nalaze zajedno s tlom, a restauratori harkivske podružnice Nacionalnog znanstveno-istraživačkog restauratorskog centra Ukrajine, Serhij Omeljnuk i Volodimir Bolotin, proveli su stabilizaciju materijala izravno na terenu.

Genetska poveznica sa stanovništvom Hrvatske

Rad je bio iznimno zahtjevan. Koža se deformirala i gubila oblik, no stručnjaci su uspjeli očuvati strukturu ovih jedinstvenih predmeta. Genetska istraživanja donijela su još jedan važan rezultat. Znanstvenici sa Sveučilišta u Tartuu u Estoniji analizirali su zube i koštane ostatke žene te zaključili da je imala genetsku povezanost sa stanovništvom Srednje Europe.

Istraživači su posebno istaknuli vezu s plemenima Japoda, koja su živjela na području današnje Hrvatske. "Ovo otkriće ne daje temelja za jednoznačno određivanje etničkog podrijetla žene, no svjedoči o aktivnim kontaktima i, vjerojatno, bračnim vezama između različitih regija Europe", napominju istraživači.

Bilsk kao političko i trgovačko središte

Znanstvenici smatraju da utvrđeno naselje Bilsk nije bilo samo veliko naselje, već i važno političko i trgovačko središte. Neki povjesničari čak ga povezuju s legendarnim gradom Gelonom, o kojem je pisao starogrčki povjesničar Herodot. Nekropola Skorobir jedno je od najvećih groblja povezanih s ovim naseljem. Od više od tisuću kurgana arheolozi su dosad istražili manje od stotinu, no svako novo otkriće pomaže u boljem razumijevanju života ljudi u ranom željeznom dobu.

Istraživači ističu da uporaba bronce umjesto zlata u ukrasima možda nije imala toliko materijalno koliko simboličko značenje. Takvi predmeti mogli su naglašavati status, podrijetlo i rodovske tradicije. Ubuduće se planira uvrstiti pronađene artefakte u Državni registar nacionalne kulturne baštine Ukrajine. Nakon završetka svih potrebnih postupaka, trebali bi postati dio muzejskog postava u Poltavi. "Svako ovakvo otkriće otvara nove stranice povijesti i pokazuje koliko su bliske bile veze između naroda Europe još prije više tisuća godina", naglašavaju istraživači.