NAKON što su se u listopadu u jednoj noći u različitim dijelovima Stockholma dogodile tri eksplozije, stanovnici su šokirani. I prije je bilo eksplozija u predgrađima, ali nikad na njihovom kućnom pragu. Švedska policija suočava se s neviđenom razinom napada, a ciljevi su čak i u gradskim središtima. Jedinica za eksplozivne naprave morala se nositi s 97 eksplozija u prvih devet mjeseci ove godine. „Odrastao sam ovdje i osjećam da to okruženje postaje narušeno“, kaže za BBC 22-godišnji Joel.

Ulazna vrata njegove stambene zgrade u četvrti Södermalm u središtu Stockholma bila su raznesena, a prozorska stakla rasuta po ulici. Ova kategorija kriminala nije bila posebno klasificirana prije 2017. godine. Potom su se 2018. dogodile 162 eksplozije, a samo u posljednja dva mjeseca jedinica za eksplozivne naprave izašla je na teren gotovo 30 puta.

Tko je počinitelj?

„Eksplozivna pirotehnika, improvizirane eksplozivi i ručne bombe stoje iza većine eksplozija“, kaže Linda Straaf, šefica obavještajne službe u Nacionalnom operativnom odjelu policije.

Napade obično izvode kriminalni klanovi i bande kako bi zastrašili suparničke skupine ili njihove prijatelje ili obitelji.

„Ovo je ozbiljna situacija, ali većina ljudi nema razloga za zabrinutost zato što nisu upleteni u ove događaje“, kaže Straaf.

Posebne policijske ekipe poslane su u SAD, Njemačku i Nizozemsku kako bi surađivale s tamošnjim stručnjacima za kriminalne bande, a policija je i u kontaktu sa švedskim vojnim stručnjacima koji su imali iskustva s eksplozivima u Africi i Afganistanu.

„Ovo je novost u Švedskoj i spoznaje o tome tražimo po cijelom svijetu“, rekao je Mats Löfving, ravnatelj Nacionalnog operativnog odjela policije.

Za kriminologa Amira Rostamija jedina je relevantna usporedba ona s Meksikom, koji je pogođen klanovskim nasiljem.

„Ovo je jedinstveno u zemljama koje uglavnom ne ratuju ili nisu imale dugu povijest terorizma“, kaže Rostami.

Gdje se događaju eksplozije?

Većina napada dogodila se u osjetljivim i siromašnijim predgrađima velikih gradova, Stockholma, Göteborga i Malmöa. U Malmöu su se početkom studenoga u nešto više od 24 sata dogodile tri eksplozije.

Međutim, u posljednje su se vrijeme na udaru našla bolje stojeća mjesta. Jedna je eksplozija u Brommi, rezidencijalnom predgrađu sjeverno od Stockholma, uništila ulaz u stambeni blok, razbila prozore i oštetila automobile. Jedan je 20-godišnji prolaznik završio u bolnici nakon što je eksplodirala bomba u trgovini prehrambenim proizvodima u sveučilišnom gradu Lundu. A 25 osoba je lakše ozlijeđeno kad je u gradu Linköpingu oštećeno cijelo pročelje jedne zgrade.

Södermalm je nekadašnja radnička četvrt koja je u međuvremenu gentrificirana. Luksuzni butici i trgovine veganskim delikatesama ugurale su se među stambene zgrade boje senfa i terakote. Napadnuta zgrada nalazi se nasuprot parku i blizu škole.

„Odmah nakon događaja, policija je zatvorila ulicu dok sam sa svoje dvoje djece hodala prema vrtiću. Zaista sam se uplašila. Ako je eksplozija bila ciljana, moram iskreno reći da me to smiruje zato što to znači da nije bila usmjerena na javnost“, rekla je Malin Bradshaw, koja živi u blizini.

Tko su članovi kriminalnih bandi?

Policija kaže da su kriminalci upleteni u eksplozije članovi istih bandi za koje se vjeruje da stoje iza pucnjava te iza trgovine drogom. Švedska je 2018. godine imala 45 pucnjava sa smrtnim posljedicama, a 2011. godine samo 17. Nije sasvim jasno zašto se u obračunima počelo koristiti eksploziv.

Švedska policija ne bilježi, niti objavljuje etničku pripadnost osumnjičenih ili osuđenih prijestupnika, no šefica obavještajne službe Linda Straaf kaže kako mnogi imaju sličan profil: „Odrasli su u Švedskoj i potječu iz ranjivih socio-ekonomskih skupina i područja i mnogi od njih su druga ili treća generacija imigranata.“

Ideološka debata o imigraciji rasplamsala se otkako je Švedska prihvatila najveći broj azilanata u odnosu na broj stanovnika u Europskoj uniji tijekom migrantske krize 2015. godine. No, Straaf kaže kako „nije točno“ reći kako su useljenici obično uključeni u mreže bandi. Mnogima na političkoj desnici eksplozije su dale gorivo argumentima da se Švedska u posljednja dva desetljeća teško nosi s integracijom imigranata.

„U budućnosti će situacija možda postati još problematičnija. Budući da žive na istim područjima, imaju isti način razmišljanja. Lako se međusobno povezuju. Oni ne osjećaju da bi trebali postati dijelom Švedske, ostaju u svojim izoliranim zajednicama i prepuštaju se kriminalu“, rekla je Mira Aksoy, koja sebe predstavlja kao nacionalno konzervativnu spisateljicu.

Ovakvo se razmišljanje širi posljednjih godina, pa su nacionalistički švedski demokrati na parlamentarnim izborima 2018. godine dobili 18 posto glasova. No, Malin Bradshaw vjeruje kako stopa kriminaliteta ima više veze s prihodima i socijalnim statusom: „Ako ste protivnik imigracija, lako je sve povezati s imigrantima, ali problem je dublji.“

Amir Rostami kaže kako etnička pripadnost rijetko ima važniju ulogu u pripadnosti klanovima u Švedskoj: „Kad razgovaram s članovima bandi, pokazuje se da je banda njihova nova domovina. Banda je njihov identitet.“

Zataškavaju li mediji ovaj problem?

Još jedan važan aspekt ove priče je način na koji se ona predstavlja u švedskim medijima. Nakon prošlomjesečne tri eksplozije u Stockholmu, nacionalna radiotelevizijska mreža SVT optužena je da s ljevičarskih pozicija zataškava i umanjuje događaje te ih izostavlja iz glavnih večernjih emisija.

„Mislim da nisu baš napravili dobar posao. Imam osjećaj kako da pokušavaju umanjiti ove vijesti“, tvrdi Mira Aksoy.

Christian Christensen, profesor novinarstva na stockholmskom sveučilištu, također se iznenadio što su neki programi posvetili malo pozornosti eksplozijama, ali kaže kako je pokrivenost ovih događaja u dnevnim novinama i lokalnim programima prilično opsežna.