GLAVNI zagrebački trg odzvanjao je od gromoglasnog aplauza kad je vjeroučitelj Miletić na prosvjedu učitelja vikao "Mi smo Liga prvaka". No kakvi su rezultati te "Lige prvaka" imali smo priliku vidjeti jutros, kad su predstavljeni porazni rezultati hrvatskih učenika na PISA testovima.

>> VIDEO Hrvatski učenici jako loši na važnim PISA testovima

Naime, hrvatski učenici ponovno su ostvarili jako loše rezultate na PISA testovima čiji su ishodi u srijedu objavljeni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Time se nastavio trend ispodprosječnosti, stagnacije i pada koji nas prati još od 2006., kada smo se uključili u zajednicu zemalja koje sudjeluju u testiranju.

Najbolji uspjeh ostvarila je Kina, a za njom slijede Singapur, Makao (Kina), Hong Kong (Kina), Estonija, Kanada, Finska, Irska, Južna Koreja, Poljska, Švedska, Novi Zeland, SAD, Velika Britanija, Japan, Australija itd. Cijeli popisa možete vidjeti na grafikonu dolje.

Slovenija iznad prosjeka, Hrvatska ispod

Susjedna Slovenija plasirala se na 21. mjesto i iznad prosjeka je, dok je Hrvatska završila ispod prosjeka na 29. mjestu. Pritom su hrvatski učenici ostvarili lošije rezultate u odnosu na prosjek OECD-a u sve tri kategorije – u čitalačkoj pismenosti, matematičkoj pismenosti i prirodoslovlju.

U čitalačkoj pismenosti prosjek OECD-a je 487 bodova, dok su hrvatski učenici ostvarili 479. U matematičkoj pismenosti prosjek OECD-a je 489, dok su hrvatski učenici ostvarili 464. U prirodoslovlju je prosjek OECD-a 489, a mi smo ostvarili 472 (grafikon dolje).

Padamo u svemu u odnosu na prvo testiranje održano 2006.

U ovim rezultatima posebno zabrinjava to što Hrvatska u svim pismenostima pada u odnosu na prvi krug testiranja 2006. Primjerice, 2006. naš rezultat u prirodoslovnoj pismenosti bio je 493, dok je novi 472. U čitalačkoj pismenosti, u kojoj smo jedinoj imali neki uzlazni trend, bilježimo pad i u odnosu na 2006. i u odnosu na prošli krug sa 486 na 479. Jedino u matematičkoj pismenosti bilježimo blagi rast u odnosu na prošlu godinu, no također smo u padu u odnosu na 2006., kada smo imali 467. Drugim riječima, Hrvatska ukupno bilježi trend stagnacije ili pada, što je potvrdila i resorna ministrica na današnjoj konferenciji za novinare.

Zanimljivo je vidjeti da istovremeno neke europske države s kojima bismo se voljeli uspoređivati bilježe postojano dobre rezultate, a neke i pozitivne trendove uspona, primjerice Češka, Poljska, Estonija i Irska. Ostaje nam jedino utjeha da je Hrvatska ipak u nečemu bolja od više od dvije članice EU.

Najviše zabrinutosti izaziva činjenica da su rezultati hrvatskih učenika u prirodoslovlju u postojanom padu već gotovo desetljeće i pol. Budući da STEM područje u suvremenom svijetu ubrzanog razvoja znanosti i novih tehnologija ima sve veći ekonomski značaj, odnosno da je gospodarski uspjeh razvijenih zemalja snažno povezan s kvalitetom obrazovanja u tom području, ovaj je rezultat tmurna naznaka smjera u kojem se Hrvatska kreće.

Jokić: Promjenu ne donose polovni tableti i objava dokumenta u Narodnim novinama

Nekadašnji voditelj kurikularne reforme Boris Jokić kaže da je to za njega porazno jer stagnacija dugoročno znači zaostajanje za razvijenim svijetom. No ističe da su od navedenih prosjeka još važniji postoci onih koji su funkcionalno nepismeni.

"Tih je u matematičkoj pismenosti 31,2%, a u prirodoslovnoj se taj postotak nepismenih povećao sa 17% u 2006. na 25,3% u 2018. Samo taj podatak trebao bi biti dovoljan da se cijeli tjedan u saboru raspravlja o kvaliteti obrazovanja. S druge strane imate 0,8% onih koji su na najvišoj razini matematičke pismenosti, dok ih je u Sloveniji gotovo četiri puta više - 3,1%. Nije to znak da su slovenski mladi pametniji od naših, već da politika ništa ne radi na razvoju obrazovanja. Dok se to ne promijeni, ne može se očekivati napredak. Politika ovdje smatra da promjenu čini kupovina polovnih tableta i objava nekog dokumenta u Narodnim novinama. To ne može donijeti promjenu", poručuje Jokić.

Hrvatska je loša u odnosu na to koliko trošimo na obrazovanje

Kada se u Hrvatskoj raspravlja o uzrocima loših rezultata na PISA testovima i još problematičnijim trendovima pada, često se može čuti kako se iz našeg proračuna izdvaja premalo za obrazovanje.

Istina je da analize pokazuju da su rezultati hrvatskih učenika, iako ispodprosječni, objektivno ipak nešto bolji no što bi se moglo očekivati kada se uzme u obzir stupanj razvijenosti Hrvatske.

Od troškova za obrazovanje 80 posto odlazi na plaće nastavnika

No, s druge strane, prema podacima Svjetske banke, kada se gleda udio izdataka za obrazovanje u BDP-u, hrvatski učenici ostvaruju ispodprosječne rezultate, što je pokazatelj da su naša ulaganja u obrazovanje neefikasna. Pritom se od izdvajanja za obrazovanje na razini ministarstva samo za plaće nastavnika izdvaja oko 80%.

S druge strane, estonski, češki i poljski nastavnici s plaćama manjim od prosječnog BDP-a po glavi stanovnika redovno ostvaruju značajno bolje rezultate od hrvatskih koji imaju plaće negdje u prosjeku BDP-a. Oni su osobito dobri bili u ovom ciklusu PISA-e.

Ne, naši nastavnici nisu Liga prvaka

Na nedavnim prosvjedima sindikalni predstavnici prosvjetara, među ostalim, izvikivali su parole prema kojima su naši nastavnici Liga prvaka (najelitnije klupsko natjecanje u nogometu). Štoviše, čelnica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem na konferenciji za novinare prije nekoliko dana za Index je izjavila da u Hrvatskoj nema učitelja koji svoj posao ne rade kvalitetno. Također se isticalo da se štrajk za koeficijente vodi jer veće plaće podrazumijevaju veće dostojanstvo i veće zadovoljstvo nastavnika, a ono pak svjetliju budućnost za djecu. No jesu li naši nastavnici stvarno najelitnija svjetska liga, svi bez iznimke?

To pitanje u Hrvatskoj se često poteže jer je javna tajna da se najbolji studenti ne stimuliraju da odaberu nastavničku struku, niti se stimulira studiranje struka koje su deficitarne u školama pa neke predmete nerijetko predaju nastavnici na zamjenama koji za to nisu školovani. Iznad svega to je dvojbeno zato što je javna tajna da se u školama naveliko zapošljava po rodbinskim, stranačkim pa i sindikalnim vezama. Konačno, loši nastavnici pretjerano su zaštićeni pa im se rijetko i teško daje otkaz, a ne postoji ni ozbiljan sustav njihova vrednovanja. Za očekivati je da tako uređen sustav teško može uroditi kadrom koji će u cijelosti biti Liga prvaka.   

Zašto rezultati učenika od 2006. stagniraju ili padaju

Kada se gleda akademska razina hrvatskih nastavnika, moguće je reći da je njihov formalni obrazovni status u prosjeku viši nego u svijetu. No s druge strane, ako su istinske kompetencije nastavnika jedan od ključnih čimbenika koji pridonose kvaliteti obrazovanja, na što se sindikalni čelnici vole pozivati, nameće se pitanje zašto rezultati naših učenika od 2006. do danas stagniraju ili padaju? I to ne relativno, u odnosu na druge, već apsolutno, u broju bodova, unatoč činjenici da nam se broj učenika smanjuje, dok se broj nastavnika povećava.

Jokić smatra da je jedan od važnijih problema nedostatak kontinuirane kvalitetne edukacije nastavnika te odsutnost njihova vrednovanja i licenciranja.

Jokić: Ključ je rad s učiteljima i školama

"Novi rezultati PISA testiranja govore da u prethodnih 13 godina nije došlo do značajnih promjena u našem obrazovanju, što smatram dugoročno vrlo problematičnim za razvoj Hrvatske. Na rezultate utječu različiti čimbenici, od kojih su glavni vezani uz oblike poučavanja, učenja, organizacije nastavnog procesa i vrednovanja. U svemu tome glavnu ulogu igra obrazovna politika koja odbacuje dugoročne promjene i vodi se sitnim interesima. Ključ je rad s učiteljima i školama. To nije lako, nije politički atraktivno, ne omogućuje nasmiješeno slikanje političara, ali daje rezultate i što je najvažnije fer je prema onima koji rade u školama", kaže Jokić.

"Osnovni mehanizam bila je ideja profesionalizacije zanimanja učitelja i ravnatelja koja uključuje autonomiju u odlučivanju, odgovornost za rad, ali uz sebe vuče i element profesionalizma u obavljanju dužnosti. Mogućnost licenciranja nastavnika uz osiguranje uvjeta da se mogu razvijati u svom poslu odmaknula bi političke pritiske i dala šansu ljudima da budu vlasnici svog posla i da u njemu budu dobri", tumači Jokić.

Jokić: Ovakva reforma neće donijeti napredak

Kao jedan od ključnih razloga za slabe rezultate Hrvatske redovno se navodi izostajanje kvalitetne kurikularne reforme. Dok najbolje zemlje provode reforme svakih nekoliko godina, često upravo na temelju rezultata PISA-e, u Hrvatskoj ona kasni već desetljećima. Resorna ministrica ove je godine, nakon mnogo natezanja i političkih opstrukcija, uvela neku verziju kurikularne reforme koju kritičari ocjenjuju krnjom. Na konferenciji za novinare povodom objave rezultata PISA-e izjavila je da bi se neki manji pozitivni pomaci mogli vidjeti već u sljedećem krugu testiranja, no ozbiljnije promjene najavila je tek za drugi krug kroz pet godina.

Jokić smatra da reforma, ovakva kakva je provedena, uopće ne može donijeti neke ozbiljnije pomake.

"Ovakva reforma neće donijeti pozitivne rezultate. Iz nje su izbačeni svi elementi koji su trebali pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed: novi sustav ocjenjivanja i vrednovanja, objektivnija mjera rada učenika i nastavnika, izbornost u gimnazijama, drugačiji oblici organizacije nastave, naglasak na životnim znanjima i vještinama, posebna rješenja za darovite i učenike s teškoćama itd. Sve to zamijenjeno je kozmetičkim promjenama i izrazito nepripremljenim uvođenjem u škole", rekao je Jokić pa proširio listu propuštenih promjena.

"Ključni elementi koji su izbačeni tiču se vrednovanja i ocjenjivanja tako da su se tijekom procesa predviđala vanjska testiranja koja su učiteljima trebala poslužiti za objektivnije vrednovanje znanja i vještina učenika. Tako bi se omogućila objektivizacija ocjena i odmaknuo pritisak roditelja i učenika na ocjene. Također, time bi se dobio bolji pregled nad cijelim sustavom. Kako su ispitivanja predviđena tijekom obrazovanja, to je ujedno trebalo služiti mladim osobama da isprave nedostatke u učenju. To je, nažalost, trenutno ministarstvo odbacilo. Baš kao i ukidanje općeg prosjeka ocjena na kraju godine", zaključio je Jokić.

(Napomena: Na grafikonu dolje države su poredane po uspjehu u čitalačkim sposobnostima u čemu je Hrvatska u nekoliko zadnjih ciklusa imala najbolje rezultate, a ne po ukupnom rezultatu - po ukupnom bi bili lošiji)