HRVATSKO je gospodarstvo lani potonulo dublje nego ikada u svojoj mirnodopskoj povijesti, a od udarca koji nam je zadala koronakriza oporavljat ćemo se još godinama.

Pokazuju to u petak objavljene prve procjene državne statistike, prema kojima je pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj lani iznosio 8,4 posto u odnosu na godinu ranije. Taj je pad veći čak i od onog u 2009. godini, kada smo, na početku prošle recesije, zabilježili strmoglavi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,4 posto. 

Hrvatska je među najvećim gubitnicima koronakrize u Europi

Uz to, Hrvatska je jedan od najvećih europskih gubitnika krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. Podaci eurostatističara pokazuju da je pad BDP-a u EU lani iznosio 6,4 posto, što je osjetno manje nego u Hrvatskoj. Podaci o BDP-u na razini cijele prošle godine za članice Unije uglavnom još nisu dostupni, no već sada je sasvim izvjesno da će se Hrvatska i na toj ljestvici loše plasirati, na što, uostalom, upućuju i prognoze međunarodnih institucija. 

Ni podaci o gospodarskim kretanjima u zadnjem lanjskom kvartalu ne ulijevaju optimizam. Hrvatski je BDP u četvrtom tromjesečju prošle godine, u dijelu koji smo proveli u ograničenom lockdownu, pao za sedam posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Ako se te brojke desezoniraju, onda je pad bio i nešto veći - 7,1 posto na godišnjoj razini. To je, prema dostupnim podacima Eurostata, treća po veličini stopa pada BDP-a u EU u posljednjem lanjskom kvartalu i najveća među novim članicama Unije. Naime, veći pad gospodarske aktivnosti od nas, među članicama koje su objavile podatke, imale su samo Španjolska, 9,1 posto, i Austrija, 7,8 posto, dok je BDP na razini EU u tom razdoblju potonuo 4,8 posto. 

U vladi kažu da je pad hrvatskog BDP-a u zadnjem lanjskom kvartalu ipak usporen u odnosu na prethodna tromjesečja. S druge strane, ekonomisti poručuju da bi hrvatska gospodarska provalija bila i dublja da nije bilo rasta investicija i oporavka robnog izvoza, ali i mjera države da spriječi lavinu otkaza. 

Kroz koronakrizu bolje su prošle države koje imaju jaku industriju i poljoprivredu te sektor beskontaktnih usluga, Hrvatska nije među njima 

"Pad hrvatskog BDP-a u prošloj godini je u granicama očekivanog. U 2020. godini su u puno boljoj poziciji bile države koje imaju tri jaka sektora - snažnu industriju, jak i povezan sustav poljoprivrede i prehrambene industrije te jak sektor beskontaktnih usluga, poput financijskih i digitalnih. Te su zemlje bolje prošle kroz covid-krizu od drugih. Hrvatska, doduše, ima poljoprivredu, ali ona je dobrim dijelom zapuštena, ima i industriju, ali ona je slaba, dok nam u uslužnom sektoru prevladavaju kontaktne usluge, poput turizma, ugostiteljstva i prometa, a njih je pandemija koronavirusa najviše pogodila", ocjenjuje za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Posljedica toga je i godina rekordnih minusa koja je iza nas. No, koronakriza još je daleko od kraja pa se malo tko u ovom trenutku usuđuje prognozirati kada bi mogao krenuti stvarni oporavak. Kako sada stvari stoje, već sada je sasvim izgledno da ćemo i u prvom ovogodišnjem tromjesečju imati pad gospodarske aktivnosti, i to, kako prognoziraju ekonomisti, između tri i četiri posto, dok je drugi kvartal, s obzirom na novi val koronavirusa i probleme s cijepljenjem, još uvijek krajnje neizvjestan.  

"Drugi je kvartal sada velika nepoznanica. Zbog novog vala koronavirusa i kašnjenja u cijepljenju stanovništva, Europa bi do 1. svibnja mogla biti u režimima vrlo ograničenog kretanja, što bi bio velik problem za turizam. Moglo bi nam se čak dogoditi ponavljanje scenarija iz prošle godine, kada smo imali snažan udar koronavirusa u prvom dijelu godine, zatim izbore i kakvu-takvu turističku sezonu na ljeto i krajnje neizvjesnu jesen, koja će, naravno, ovisiti o situaciji vezanoj uz covid i cijepljenje stanovništva", poručuje Lovrinčević. 

U 2021. nas čeka oporavak, ali slabiji nego što se ranije očekivalo

Njegova je procjena da bi hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini moglo ostvariti rast od tri do četiri posto. Slične su prognoze i ostalih ekonomista, pa tako Damir Novotny kaže da se u 2021. može očekivati rast hrvatskog BDP-a do četiri posto, dok Goran Šaravanja smatra da bi rast hrvatskoga gospodarstva mogao iznositi oko 3,5 posto. Nešto su optimističniji makroekonomisti Raiffeisena, koji u 2021. očekuju rast hrvatskoga BDP-a od 5,1 posto. Ipak, sve su te prognoze pod velikim upitnikom, s obzirom na to da nitko ne može prognozirati kretanje pandemije i dinamiku cijepljenja stanovništva. 

Bez obzira na to, ističu ekonomisti, Hrvatska ima nekoliko aduta koji će njenu ekonomiju u ovoj godini vjerojatno izvući iz recesijskog korona gliba. To je na prvom mjestu građevinarstvo, budući da nas čeka velik projekt obnove od potresa, kao i provedba niza infrastrukturnih projekata koje će sufinancirati EU, ali i investicije privatnih tvrtki. Građevina je, kako pokazuju podaci DZS-a, rasla i u prošloj godini, a u ovoj se godini očekuje njen zamah. No, problem je što se građevinski sektor suočava s nedostatkom radne snage pa će je morati uvoziti. 

Građevina, prehrambena industrija i IT sektor mogu nas povući s korona dna

Drugi adut je prehrambeni sektor. Već u prošloj godini došlo je do okretanja potrošača domaćim proizvodima, što je ponajprije bila posljedica znatno otežanih komunikacija za vrijeme prvog, proljetnog lockdowna. Kako god, tvrtke iz prehrambenog sektora lani su, u načelu, bolje poslovale nego u ranijim godinama, pa je tako Podravka, prema podacima koje je ta koprivnička kompanija objavila u petak, 2020. završila s neto dobiti od 248,9 milijuna kuna, što je 12,3 posto više nego godinu ranije. Koronakriza je i tvrtkama iz farmaceutske industrije otvorila nove prilike. 

Treći pokretač oporavka analitičari vide u IT sektoru koji u Hrvatskoj posljednjih godina snažno raste. Po mnogima, sektor visokih tehnologija po značaju već sustiže turizam, a njegov se rast očekuje i narednih godina. 

I članstvo u EU Hrvatskoj se u koronakrizi, kaže Šaravanja, pokazalo kao štit. Bez članstva u EU, napominje, u koronakrizi bismo još gore prošli. U narednim se godinama očekuje nastavak integracije Hrvatske u strukture EU, odnosno ulazak u Schengen i eurozonu. 

Potrebne su i reforme, a njih nema

Ipak, sve to, napominju ekonomisti, neće biti dovoljno. Za ozbiljniji iskorak potrebne su reforme, a njih će, kaže Novotny, Hrvatska trebati provoditi i u okviru priprema za ulazak u eurozonu. 

"Sada je pravo vrijeme za reforme. Treba ih početi provoditi najprije u državnim poduzećima i privatizirati sve ono što državi ne treba, a onda i u javnim službama i državnoj upravi", poručuje za Index Novotny. 

"Sam oporavak u 2021. godini neće otkloniti strukturne probleme koji još uvijek čekaju da budu riješeni. Snažnije institucionalno okruženje kroz jačanje efikasnosti i kvalitete javnih usluga te jačanje vladavine prava nužan su preduvjet za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja te, općenito, za održiv rast i razvoj. U suprotnom, Hrvatska će i dalje polagano zaostajati za usporedivim tržištima i biti ranjiva na neizbježne vanjske i nepredvidive šokove", napominje i makroekonomistica Raiffeisena Zrinka Živković Matijević.

Treba napraviti i "scenarij B" ako korona potraje

Uz to, Hrvatska bi trebala razmisliti i o "scenariju B", koji se temelji na pretpostavci da će koronavirus s nama biti i duže nego što sada mislimo. Tako nešto bi, upozorava Lovrinčević, gospodarstvu kakvo je hrvatsko donijelo velike probleme. 

"Gospodarstvo koje se temelji na pružanju usluga kontaktnog tipa moralo bi se vrlo brzo prilagoditi novom covid-okviru jer bi se u vrlo kratkom vremenu moralo prilagoditi novim uvjetima poslovanja i življenja. To ne bi bio samo problem Hrvatske, nego i drugih zemalja koje ovise o turizmu", zaključuje Lovrinčević. 

Koji god scenarij na kraju prevladao - onaj koji govori o početku oporavka bez pandemije ili onaj koji govori o tome da ćemo morati naučiti živjeti s koronavirusom, Hrvatsku čeka još jedna teška i izazovna godina. Ona, doduše, ne bi trebala biti tako loša kao što je bila 2020., ali svakako će biti godina u kojoj će trebati donijeti neke odluke. Već sada je jasno da mnoge od njih neće biti popularne.