Ugledni svjetski časopis na naslovnici objavio priču Indexovog novinara

Ugledni svjetski časopis na naslovnici objavio priču Indexovog novinara
Foto: Index

JEDAN od najuglednijih svjetskih časopisa o fizici Physics Today u svojem broju od 1. kolovoza objavio je članak o razvoju fizike u Jugoslaviji i zemljama koje su nastale njezinim raspadom, i to kao glavnu priču na naslovnici.

Tekst potpisuju dvojica hrvatskih znanstvenih novinara, Mićo Tatalović, koji je, među ostalim, bio urednik u više uglednih časopisa kao što su Nature i New Scientist, te autor ovih redaka, znanstveni novinar Indexa, Nenad Jarić Dauenhauer, koji povremeno piše za strane medije.

Physics Today je časopis za članstvo Američkog instituta za fiziku koji je osnovan 1948. Dostavlja se članovima deset društava za fiziku, uključujući Američko fizičko društvo. Iako je njegov sadržaj znanstveno strog i ažuriran, to nije znanstveni časopis u smislu da predstavlja primarno sredstvo za priopćavanje novih rezultata, već je više hibridni časopis koji čitatelje informira o važnim zbivanjima u obliku preglednih članaka koje su napisali stručnjaci, kraćih recenziranih članaka koje je interno napisalo osoblje, a također raspravlja o najnovijim pitanjima i događajima od značaja za znanstvenu zajednicu kao što je znanstvena politika. Unatoč tome ima vrlo visok faktor utjecaja za takvu vrstu časopisa.

Časopis, među ostalim, predstavlja povijesne izvore događaja povezanih s fizikom, uključujući stanje fizike u Kini i Sovjetskom Savezu tijekom 1950-ih i 1970-ih, a sada i u Jugoslaviji i njezinim sljednicama.

Posebno je zanimljivo to što je priča o Jugoslaviji i na koricama i u opremi članka ilustrirana fotografijama jugoslavenskih spomenika. Ovakva odluka nadahnuta je činjenicom da je izložba posvećena jugoslavenskoj arhitekturi u njujorškoj galeriji suvremene umjetnosti, slavnoj MoMA-i, prošle godine postala pravi hit u SAD-u. Većina Amerikanaca nije imala pojma da je u socijalizmu bilo ikakve druge umjetnosti osim socrealističke, a osobito da je bilo tako kvalitetne umjetnosti.

Spektakularnu fotografiju spomenika na Petrovoj gori koja krasi opremu članka (dolje), snimio je hrvatski astrofotograf Boris Štromar.

Ponosna tradicija

Već sam podnaslov teksta podsjeća na to da su prostori bivše Jugoslavije dali velike znanstvenike poput Nikole Tesle, koji je svima dobro znan kao veliki izumitelj zaslužan za mnoštvo patenata i elektrifikaciju svijeta, te Jožefa Stefana, koji je poznat po doprinosu formulaciji Stefan-Boltzmannovog zakona.

Nešto niže, pod međunaslovom ''Ponosna tradicija'', nižu se i druga važna imena poput Hermana Dalmatina, koji je s arapskog na latinski preveo Ptolomejevo astronomsko djelo Planisphaerium, Ruđera Boškovića, koji je uveo ideju o sili odbojnoj na malim udaljenostima, a privlačnoj na velikim, Andriji Mohorovičiću i njegovom otkriću diskontinuiteta u kori Zemlje itd.

Era socijalističke Jugoslavije i nuklearnog programa

Uvod teksta kreće sa slovenskim mokumentarističkim filmom ''Houston, We Have a Problem!'' koji je svojom izmišljenom pričom o tome kako je Tito Amerikancima za tri milijarde dolara prodao svemirski program zbunio cijelo mnoštvo gledatelja širom svijeta, a nastavlja se razvojem fizike u Jugoslaviji.

Naime, treba imati na umu da pravi procvat fizike na ovim prostorima kreće tek nakon Drugog svjetskog rata. Do tada se ona uglavnom poučavala na filozofskim fakultetima u većim gradovima poput Beograda, Zagreba i Ljubljane.

Njezinom uzletu u poslijeratnoj Jugoslaviji ponajviše su pridonijele dvije ključne odrednice u viziji socijalističkih vlasti. Prva je bila da treba razvijati nuklearne programe u vojne i mirnodopske svrhe, a druga da je razvoj znanosti i tehnologije generalno važan za industrijalizaciju, jačanje radničke klase i prosperitet zemlje.

U skladu s tim idejama od 1948. do 1950. u Jugoslaviji su formirana tri glavna centra za nuklearna istraživanja u tri najrazvijenije republike – Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Među ostalim, na Ruđeru je izgrađen akcelerator koji je u to vrijeme bio četvrti najmoćniji u Europi.

Raspad Jugoslavije, problemi i nove perspektive

U nastavku kronološki slijedi raspad Jugoslavije u krvavim ratovima te podaci o naporima sljednica da nastave razvijati fiziku u novim okolnostima. Neke suradnje i projekte koji su postojali u Jugoslaviji prekinuo je rat i razdvajanje u nove, zasebne države, no s druge strane, približavanje EU i otvaranje svijetu otvorili su brojne nove prilike. Zahvaljujući ovim procesima, fizika i danas dobro stoji u više država nastalih raspadom Jugoslavije, ponajbolje u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Primjerice, Hrvatska je danas uključena u brojne važne međunarodne znanstvene institucije i projekte, kao što su razvoj fuzijskog reaktora ITER, institut CERN, Europska svemirska agencija ESA, sustav teleskopa MAGIC itd.

No tekst se bavi i bolnim temama – nedovoljnim ulaganjima u znanost, slabim plaćama znanstvenika, nedovoljnom suradnjom znanosti s gospodarstvom, izostajanjem važnih reformi, odljevom mozgova itd. 

Da ne prepričavamo i ne prevodimo na hrvatski cijeli poduži članak, pogledajte ga sami na ovoj poveznici.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara