KAKO se od države do države razlikuje kultura plaćanja tako se razlikuje i običaj ostavljanja napojnica. Dok jedni imaju već na računu ukalkuliranu vrijednost pružene usluge, drugi, poput SAD-a, očekuju napojnicu za pruženu uslugu. Kod nas taj segment nije reguliran, pa ugostitelji traže da se napojnice legaliziraju.

U Francuskoj je 15% servisa automatski obračunato na računima, a novac ide vlasniku, ne konobaru. U SAD-u je pak drukčija priča jer osoblje prima minimalnu plaću, a ostalo treba samo zaraditi putem napojnice. U Singapuru ih je pak - nekulturno ostavljati. Hrvatska ide u postupak regulacije, piše HRT.

"Naše udruženje gospodarskih djelatnosti je Ministarstvu gospodarstva odnosno Poreznoj upravi dalo prijedlog koji ide za time, a pogotovo kad se napojnice plaćaju karticom, da bi napojnica do 10 posto bila neoporeziva i to bi išlo djelatniku konkretno, a sve što bi išlo preko toga onda bi se oporezivalo", objašnjava za Potrošački kod Dragutin Gložinić iz HGK (Županijska komora Varaždin).

No riječ je o prijedlogu koji Porezna uprava tek treba razmotriti jer je pitanje napojnica još svojevrsna neregulirana siva zona.

Prema prijedlogu, regulirale bi se samo napojnice plaćene karticama, dok bi plaćanje gotovinom i dalje bilo teško dokazivo. No s druge strane, kod nas su napojnice veće od 10 posto iznosa računa - vrlo rijetke.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.