HRVATSKI sabor danas će raspraviti konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja Zakona o matičnom, 1. siječnja 2023. godine, prestaju određivati matični brojevi građana.

"Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.

Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008.g. odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja", stoji u Zakonu.

Katić: Neće se tražiti matični broj građana u javnim ili privatnim institucijama

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izjavio je  da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju. 

"Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije", rekao je Katić tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.

Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL) kojeg je zanimalo ima li bilo tko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).  

Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1. siječnja 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. 

S obzirom na to da je OIB ušao u punu primjenu, institucije s njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time prestaje  potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.

Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.

Tijekom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom broju. Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i dalje imati dvostruku evidenciju kod nekih državnih tijela i banaka jer još uvijek građani, kada žele otvoriti tekući račun u banci, moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.

Nakon 46 godina odlazi u povijest

JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja. U JMBG-u su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol.

Od 2009. uveden je novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB), koji mijenja JMBG, ali su u prijelaznom razdoblju oba broja bila u uporabi. Iako se danas isključivo koristi OIB, JMBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima

Što stoji iza 13 znamenki JMBG-a?

U 13 znamenki JMBG-a su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam znamenki JMBG-a označava vaš datum rođenja, dvije znamenke nakon toga su oznaka regije rođenja, sljedeće tri znamenke označavaju spol i redni broj, a zadnja, 13. znamenka je kontrolni broj.