UKRAJINSKO ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je osudilo uvrštavanje kontroverznog filma "Dau" ruskog redatelja Ilje Hržanovskog u program nadolazećeg 83. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji.

Ministarstvo je priopćilo da ustupanje jedne od najprestižnijih svjetskih kulturnih platformi projektu povezanom s ruskom državom i njezinim mrežama utjecaja šalje iznimno zabrinjavajuću poruku. To se događa u trenutku dok Rusija vodi agresivni rat protiv Ukrajine i sustavno uništava njezine gradove, kulturnu baštinu i nacionalni identitet, piše The Kyiv Independent.

Višegodišnji projekt i optužbe za zlostavljanje

Produkcija umjetničkog i filmskog projekta Dau započela je još 2006. godine. Redatelj Hržanovski prvotno ga je zamislio kao biografski film o sovjetskom fizičaru Lavu Landauu, no zbog goleme količine snimljenog materijala projekt se razvio u seriju filmskih nastavaka.

U Harkivu na istoku Ukrajine za potrebe snimanja izgrađen je ogroman set koji je simulirao sovjetski istraživački institut, a na njemu su godinama živjele stotine profesionalnih i amaterskih glumaca. Projekt su ubrzo pratile kontroverze i optužbe za iskorištavanje sudionika te psihološko nasilje na setu.

Film Dau koji će biti premijerno prikazan u Veneciji navodno je najbliži originalnoj redateljevoj zamisli. Sastoji se od snimaka nastalih između 2008. i 2011. te kasnije snimljenog materijala.

Povezanost s ruskim financijerima

Hržanovski je i ranije izazivao oštre reakcije. Godine 2020. kritike je potaknulo njegovo imenovanje za umjetničkog ravnatelja Memorijalnog centra holokausta Babin Jar u Kijevu. Pozornost je i tada privuklo rusko financiranje projekta. Njegov navodni plan za imerzivni pristup komemoraciji jednog od najtragičnijih događaja u ukrajinskoj povijesti zgrozio je domaću i stranu kulturnu javnost.

Projekt Dau financirao je ruski poduzetnik Sergej Adonijev. Njemu je Ukrajina uvela sankcije 2022., a Sjedinjene Države 2023. godine. Prema podacima iz ukrajinske baze o sankcijama, jedna od Adonijevljevih tvrtki pruža komunikacijske usluge ruskoj vojsci. Hržanovski je 2019. za Guardian izjavio da mu je Adonijev dao oko 25 milijuna eura, ali i da ga je pustio na miru kako bi vodio projekt prema vlastitoj želji.

Jedan od glavnih glumaca u filmu, dirigent Teodor Currentzis, dobio je rusko državljanstvo predsjedničkim dekretom 2014. godine. Njegov orkestar MusicAeterna financiraju subjekti povezani s ruskom državom, među kojima je i banka VTB, koja se nalazi pod zapadnim sankcijama.

Kultura kao oružje

Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju je naglasilo da njihovo protivljenje projektima poput Daua nije poziv na cenzuru. Riječ je, kažu, o podsjetniku da Rusija koristi kulturu kao oružje.

"Pozivamo Međunarodni filmski festival u Veneciji i širu kulturnu zajednicu da prepoznaju kako Rusija pretvara kulturu u instrument svog hibridnog ratovanja i da prestanu tretirati kulturne projekte pod pokroviteljstvom Kremlja kao politički neutralne", poručili su iz Ministarstva.

Slična se situacija dogodila i ranije ovog proljeća, kada se Rusija, unatoč prosvjedima, vratila na Venecijanski bijenale umjetnosti. Tada je ruski paviljon nadzirala povjerenica Anastasija Karnejeva. Nju je imenovao Kremlj, a blisko je povezana s ruskim vojno-industrijskim kompleksom. Program koji je pripremila uključivao je umjetnike poznate po otvorenoj podršci ruskim ratnim naporima.