U ČETIRI mjeseca rata u Ukrajini, jedan od većih misterija bio je zašto se Bjelorusija, bezuvjetno odana saveznica Rusije, nije aktivno uključila u tu invaziju. No sve je više znakova da bi se to ipak moglo dogoditi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom preko vikenda najavio slanje balističkih projektila koji mogu nositi nuklearne bojeve glave Iskander-M u sljedećih nekoliko mjeseci. 

Lukašenko mu se na sastanku u Sankt-Peterburgu, u skriptiranom političkom igrokazu kakav je već ustaljen kad se Putin pred kamerama sastaje sa svojim dužnosnicima ili čelnicima Rusiji bliskih zemalja, požalio zbog "agresivne", "konfrontacijske" i "odbojne" politike svojih susjeda Litve i Poljske te zatražio od Putina da pomogne Bjelorusiji da pripremi "simetričan odgovor" na navodne letove NATO-ovih aviona s nuklearnim oružjem blizu bjeloruskih granica.

"Minsk mora biti spreman na sve, čak i na korištenje teškog oružja za obranu naše domovine od Bresta do Vladivostoka", rekao je Lukašenko dajući jasno do znanja da i on Rusiju i Bjelorusiju, formalno nezavisnu državu kojoj je na čelu od davne 1994., vidi kao jedinstvenu zemlju.

>> Putin Bjelorusiji šalje projektile za nuklearne glave: "Moramo biti spremni na sve"

Rusija je već razmjestila raketne i protuzračne sustave Iskander, Pancir i S-400 uz bjelorusko-ukrajinsku granicu, kako je početkom mjeseca izvijestio Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine. Lukašenko navodno planira formiranje novog, južnog vojnog zapovjedništva i povećanje oružanih snaga na 80, s trenutnih 65 tisuća pripadnika (od kojih su dio civili). 

Lukašenko tvrdi da će Poljska napasti Ukrajinu, a da će je on i Putin braniti

Ukrajinski glavni stožer objavio je pak ovaj tjedan na društvenim mrežama da je Bjelorusija poslala do 20 vagona sa streljivom u Rusiju kako bi pomogla Putinu u njegovom ratu protiv Ukrajine.

Po mišljenju vojnih analitičara poput Michaela Kofmana iz američkog Centra za mornaričku analizu (CNA), to bi mogao biti znak da im ponestaje barem nekih vrsta streljiva na bojištu - ili da im je naprosto lakše dopremiti zalihe iz Bjelorusije nego iz dalekih vojnih baza u središnjoj i istočnoj Rusiji.

I ruski ministar obrane Sergej Šojgu sastao se prošlog tjedna sa svojim bjeloruskim kolegom te izjavio da su "okolnosti takve da zahtijevaju poduzimanje hitnih zajedničkih mjera kako bi se ojačale obrambene sposobnosti obje zemlje te povećala borbena spremnost, ali i zajednička regionalna protuzračna obrana".

Vjerojatno najveći razlog za zabrinutost vjerojatno je dao sam Lukašenko svojom čak i za njegove standarde bizarnom izjavom da Poljska misli okupirati zapadnu Ukrajinu i da će Bjelorusija morati vojno reagirati na to.

"Morat ćemo ovdje reagirati jer ne možemo dopustiti da nas Poljaci u potpunosti okruže. To je opasna opcija. Rekao sam to još davno: Ukrajinci i Rusi će tražiti od nas da pomognemo u očuvanju (teritorijalnog) integriteta, da nitko ne bi ništa odsjekao", rekao je Lukašenko 17. lipnja, a prenijela je ruska novinska agencija Tass.

Sumanuta teorija zavjere o poljskoj okupaciji zapadne Ukrajine i inače se širi proruskim blogovima i kanalima na društvenim mrežama pa nije posebno čudno da je širi i Putinov poltron Lukašenko, ali ideja da će Ukrajina od agresorske Rusije tražiti zaštitu protiv prijateljske Poljske digla je cijelu stvar na još višu razinu apsurda. 

Lukašenko je i 10. lipnja izjavio da NATO namjerava "otkinuti" zapad Ukrajine te da će se Bjelorusija možda morati boriti da to spriječi.

>> Prevrtljivi Putinov vazal počeo je igrati novu igru

Ruski avioni prvi put raketirali Kijev s bjeloruskog teritorija

O mogućnosti pridruživanja Bjelorusije ruskoj "specijalnoj vojnoj operaciji" protiv njegove zemlje očitovao se i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. On se, međutim, u videoporuci u subotu navečer nije obratio Lukašenkovom režimu, nego izravno Bjelorusima, i civilima i vojnicima. 

"I još aktivnije nego što je to bilo u veljači i u proljetnim mjesecima, Kremlj je već odlučio sve umjesto vas - vaši životi njima ništa ne vrijede. Ali vi niste robovi ni topovsko meso. Ne morate umrijeti", rekao im je i pozvao ih da ne dozvole da ih Kremlj uvuče u rat s Ukrajinom.

"Znam da možda nećete sudjelovati u ovom ratu. Vaši životi pripadaju samo vama, a ne nekome u Kremlju", dodao je Zelenskij.

A ruskim pilotima koji su u nedjelju iz Bjelorusije lansirali rakete na stambene zgrade i vrtić u Kijevu zaprijetio je da će na sudu odgovarati za ratne zločine te da se "neće moći nigdje sakriti", zajedno s bjeloruskim vojnicima u bazama koji im pomažu.

Ukrajinski Glavni obavještajni direktorat ministarstva obrane potvrdio je da su ruski bombarderi u ovom napadu, koji nije pogodio samo Kijev nego i regije Sumi i Černihiv, djelovali s bjeloruskog teritorija te da je ovo "prvi slučaj zračnog napada na Ukrajinu izravno s područja Bjelorusije".

"Današnje bombardiranje izravno je povezano s nastojanjem vlasti Kremlja da uvuku Bjelorusiju u rat u Ukrajini kao izravnog sudionika", ustvrdili su ukrajinski vojni obavještajci.

Prošlog tjedna su također upozorili kako imaju informacije da ruske službe planiraju raznijeti stambenu zgradu u Bjelorusiji i pripisati to Ukrajincima, kako bi se Bjelorusiju uvuklo u rat. Tu je tvrdnju, naravno, nemoguće provjeriti i moguće je da se radi o ukrajinskoj ratnoj propagandi. 

Rusija je i u veljači koristila vojne vježbe u Bjelorusiji kao paravan za invaziju

Rusija je pak odbacila optužbu o gađanju civilnih ciljeva inzistirajući na tome da su njeni avioni raketirali tvornicu za proizvodnju oružja (koja se po njoj nalazi usred Kijeva i aktivna je nakon četiri mjeseca rata) te da je stambenu zgradu oštetio ukrajinski projektil protuzračne obrane.

Da je bjeloruska vojska na pragu izravnog ulaska u rat vjeruje i vojni stručnjak Mark Voyger iz Transatlantskog obrambenog i sigurnosnog programa u Centru za europsku analizu. On je za britanski tabloid Express upozorio da bi zajedničke vježbe koje bjeloruska i ruska vojska do 2. srpnja provode na bjeloruskom teritoriju mogle biti uvod u bjelorusku invaziju. 

"Ove vježbe izazivaju ozbiljnu zabrinutost jer, nažalost, Rusija i njezini saveznici dosljedno koriste vojne vježbe kao paravan za prikrivanje svojih agresivnih akcija", objasnio je Voyger. I zaista, Rusija je koristila vojne vježbe u Bjelorusiji kao izliku da nagomila snage prije nego što ih je poslala prema Kijevu i drugim gradovima 24. veljače, pri čemu im je Bjelorusija pružala logističku potporu. Iscrpljenim ruskim snagama sad bi sigurno dobro došlo bjelorusko pojačanje. 

"Već smo vidjeli kako ruske trupe ulaze u Bjelorusiju, a zatim su u veljači napale Ukrajinu sa sjevera. Ali u ovom slučaju Rusija pati od nedostatka vojnika tako da bi bilo kakve dodatne trupe uvelike povećale njihov potencijal, pogotovo ako bi mogli ponovo napasti sa sjevera, potencijalno koristeći bjeloruske trupe", zaključio je Voyger.

Lukašenko riskira sve ako pošalje vojsku u Ukrajinu

A Askold Krušelnicki, dopisnik britanskog lista Times, smatra da je Putin bio "razočaran i ljutit" kad se Bjelorusija odbila izravno priključiti invaziji u veljači. 

Foto: Profimedia

Lukašenko, doduše, ima dobar razlog da ne šalje vojsku u Ukrajinu, koliko god ga Putin pritiskao. Kako piše britanski portal Conversation, bjeloruska vojska svjesna je kakav su žestok i učinkovit otpor ukrajinske snage pružile daleko snažnijoj ruskoj vojsci. 

U slučaju da bjeloruska vojska doživi težak poraz u Ukrajini, što je svakako realna mogućnost, to bi moglo izravno ugroziti Lukašenkov režim koji je, nakon što je brutalno ugušio masovne prosvjede 2020., potpuno ovisan o vojsci i sigurnosnim službama - i Moskvi, naravno. Bjeloruski narod protivi se ratu s Ukrajinom daleko više od ruskog - prema anketi Chatham Housea, 32% ih podržava rat, dok ga 40% ne podržava.

Naravno, moguć je i scenarij u kojem Bjelorusi ne izvedu punu invaziju, nego i dalje postupno eskaliraju: s još vojnih vježbi, još raketiranja i granatiranja ukrajinskih gradova sa svog teritorija, a možda i gađanjem konvoja ili skladišta sa zapadnim oružjem uz poljsko-ukrajinsku granicu. 

>> Ovaj dio Litve mogao bi biti mjesto gdje će početi treći svjetski rat

Je li cilj prikovati ukrajinske snage oko Kijeva dok Rusi osvajaju Donbas?

Tu je i mogućnost nekog oblika eskalacije prema Litvi kojoj je Moskva već zaprijetila zbog blokade prometa onih roba koje su obuhvaćene sankcijama Europske unije između Bjelorusije i ruske enklave Kalinjingrad. Ta dva teritorija dijeli maleni pojas na jugu Litve zvan koridor Suwalki, a ruski propagandisti već prijete njegovim zauzimanjem. 

Umirovljeni australski general i vojni analitičar Mick Ryan smatra da bjeloruska operacija u Ukrajini "nije vjerojatna", ali da se ipak radi o riziku koji ukrajinsko zapovjedništvo mora uzeti u obzir. 

A upravo bi taj rizik mogao biti cilj bjeloruskog zveckanja oružjem, kako je nedavno za Atlantic Council pisao Peter Dickinson - da "skeptici vide ove poteze kao bjeloruski blef, razrađen u Kremlju, s ciljem prisiljavanja Ukrajine da ojača svoju sjevernu obranu, dok istovremeno sprječava preraspoređivanje ukrajinskih trupa na trenutnu žarišnu točku rata u istočnoj regiji Donbasa".

Dickinsonov kolega Brian Whitmore zaključuje da Lukašenkovi potezi i retorika posljednjih tjedana - bez obzira na njegove namjere - pokazuju u kakvoj se nemogućoj poziciji nalazi. Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, dodatno se povećava šansa da naprosto pripoji i Bjelorusiju, pri čemu je Lukašenkova sudbina neizvjesna. A ako Rusija izgubi i Putinova moć bude ugrožena, Lukašenko bi mogao izgubiti svog glavnog zaštitnika.