BILO je potrebno najmanje devet jakih udaraca sjekirom da se razbije staklena vitrina u povijesnom Zelenom trezoru u Dresdenu. Nakon što se staklo razbilo, dva maskirana lopova zgrabila su 21 neprocjenjivi artefakt optočen dijamantima i nestala. Bilo je to 25. studenog 2019. godine. U samo nekoliko minuta nestali su neki od najvrjednijih povijesnih dragulja svijeta.

Sada se šestorica muškaraca optužena za jednu od najvećih krađa dragulja u povijesti pripremaju za suđenje u Njemačkoj. No, što se dogodilo s blagom i dalje se ne zna. Ovo je priča o pljački koja je zaprepastila svijet te o pedantnom policijskom radu koji je doveo do uhićenja šest članova obiteljske bande za koje se vjeruje da su počinitelji.

Blago od 113 milijuna eura

Blago s više od 4300 dijamanata, ukradeno iz Zelenog trezora vrijedilo je najmanje 113 milijuna eura, prema Uredu državnog tužitelja. Međutim, ravnateljica Državne umjetničke zbirke u Dresdenu, Marion Ackermann, rekla je da njihova materijalna vrijednost ne odražava njihovu neprocjenjivu povijesnu i kulturnu važnost.

Gotovo svi ukradeni predmeti izrađeni su za vrijeme vladavine Fridrika Augusta III., posljednjeg izbornog kralja Saske, koji je kasnije bio poznat kao Fridrik August I., prvi okrunjeni kralj Saske.

Ali nije samo golema vrijednost plijena privukla pozornost svijeta, već i drskost s kojom je napad izveden. Roy Ramm, sigurnosni konzultant i bivši zapovjednik posebnih operacija u New Scotland Yardu u Londonu, rekao je za CNN da su ovakvi zločini sve rjeđi.

"Tehnička sigurnost se tijekom godina poboljšala jer danas postoje CCTV alarmni sustavi i svakakve vrste visokotehnološke zaštite, tako da su velike mogućnosti ranog otkrivanja i hvatanja na djelu. Za izvođenje ovakve pljačke potrebne su neke povlaštene informacije i vrlo detaljan plan", rekao je Ramm.

Pripreme trajale mjesecima

Prema istražiteljima, četiri mjeseca prije pljačke, jedan od osumnjičenih je otišao je u Magdeburg, 300 kilometara sjeverozapadno od Dresdena, po tamnoplavi rabljeni Audi S6 - automobil za bijeg. Policija kaže da pripreme nisu stale na vozilu. Nekoliko dana prije pljačke prerezane su rešetke na prozoru kroz koji su lopovi ušli u trezor. Potpuno uklanjanje metalne rešetke moglo je izazvati sumnju kod prolaznika pa su osumnjičeni prikrili tragove privremeno zalijepivši rešetke ljepilom.

Prozor je bio u mrtvom kutu, pa se nije vidio na sigurnosnim kamerama, a cijelo je područje bilo u potpunom mraku. Senzor pokreta koji je trebao biti aktiviran krađom nije se upalio. Alarm se upalio dan prije zločina i zaštitari ga nisu uspjeli ponovo aktivirati.

Tijek pljačke

U ponedjeljak, 25. studenog 2019. godine oko 4:50, banda je krenula u akciju, navodi policija.

Najprije su lopovi ili njihovi suučesnici zapalili razvodnu kutiju u blizini Zelenog trezora. To je izazvalo gašenje ulične rasvjete u blizini. U 4:57 krenuli su prema trezoru.

Policija je priopćila kako snimka sigurnosne kamere pokazuje da lopovi znaju kamo idu. Nakon što su ušli u zgradu kroz prozor Dvorane blaga, policija vjeruje da su požurili kroz Heraldičku sobu ravno u Sobu nakita u kojoj su izloženi najvrjedniji muzejski predmeti.

Snimke sigurnosnih kamera pokazuju da je pljačkašima trebalo samo nekoliko minuta da uđu, razbiju vitrinu, zgrabe dragulje i pobjegnu. Lopovi nisu mogli ukrasti sve izložene predmete jer su neki bili ušiveni u kutije. No, prije nego što su pobjegli, pljačkaši su prostoriju poprskali aparatom za gašenje požara u prahu kako bi prikrili tragove.

"Otisci stopala vrlo se često koriste za identifikaciju obuće koju koriste kriminalci. Prilično često će se riješiti rukavica i drugih stvari, ali zaboraviti se riješiti cipela. Dakle, sve što ometa forenzički trag je korisno za njih", rekao je Ramm.

Zapalili auto

Policija je priopćila da su pljačkaši pobjegli s mjesta događaja u Audiju i da je samo 13 minuta nakon što je kamera snimila njihov ulazak u trezor, automobil bande napušten i zapaljen u podzemnoj garaži nekoliko kilometara dalje.

"Jako je teško koristiti vozilo i ne ostaviti DNK iza sebe. Bilo je mnogo slučajeva diljem svijeta u kojima su pronađene male količine DNK i bilo je to dovoljno da se osoba poveže s autom. Zato se spaljivanje automobila odnosilo samo na DNK", objašnjava Ramm.

Policijska operacija kodnog naziva Operacija Epaulette, prema jednom od predmeta ukradenih toga dana, započela je u trenutku kada je osoblje muzeja oglasilo alarm - dok su pljačkaši još bili u zgradi.

Dva zaštitara vidjela su na monitorima da je pljačka u tijeku, ali nisu intervenirala. Policija je kasnije preispitivala njihovu odluku, ali se pokazalo da je zaštitarsko osoblje slijedilo sigurnosne protokole. Ramm je rekao da su detektivi vjerojatno započeli istragu tako što su pomno pogledali muzej.

"Mora da su pljačkaši imali stvarno dobre povlaštene informacije. Izuzetno je rizično raditi ono što su oni napravili. Moguće je da su izvršili opsežna istraživanja zgrade", rekao je Ramm.

Velika istraga

Državno tužiteljstvo njemačke pokrajine Saske priopćilo je u ožujku 2020. da istražuje četiri djelatnika osiguranja iz muzeja. Glasnogovornik je rekao da je kaznenu prijavu protiv dvojice čuvara podnijela privatna osoba, navodeći da "nisu adekvatno reagirali i spriječili pljačku".

Rekao je da su pod istragom još dvojica zaštitara. Jedan je osumnjičen da je počiniteljima predao dokumente o Zelenom trezoru i njegovim sigurnosnim sustavima te je uhićen četiri dana nakon pljačke. Glasnogovornik je dodao da se istražuje četvrti čuvar jer postoje dokazi o radnjama u vezi s alarmnim sustavom, što je moglo olakšati krađu.

Do rujna 2020. policija je primila stotine dojava i pretražila nekoliko nekretnina u Berlinu za koje se vjeruje da su povezane s pljačkom. Zatim je gotovo godinu dana nakon pljačke policija pokrenula veliku sigurnosnu operaciju u Berlinu, dovodeći specijalne snage i 1638 policijskih djelatnika iz cijele Njemačke. Na meti je bilo pet članova zloglasnog klana Remmo, jedne od najmoćnijih njemačkih kriminalnih obitelji, koja uglavnom djeluje u Berlinu.

Ralph Ghadban, politolog i stručnjak za kriminalne klanove u Njemačkoj, kaže kako način na koji je pljačka izvršena, broj osumnjičenih i njihovih suučesnika pokazuju moć koju klanovi imaju.

"Klan štiti i pomaže svoje članove, može ih imati više tisuća i može terorizirati čitave četvrti u gradu", rekao je Ghadban.

Policija je objavila uhićenje trojice od petorice glavnih osumnjičenika tijekom operacije u Berlinu.

Masovna potraga za braćom

Policija je identificirala dvojicu osumnjičenih koji su još u bijegu kao braću blizance Abdula Majeda R. i Mohameda R. Pokrenuta je masovna potraga za njima.

Interpol je izdao takozvanu crvenu tjeralicu za blizancima, ali je trebalo još mjesec dana prije nego što je Mohammed uhvaćen u automobilu u berlinskoj četvrti Neukölln - na terenu klana Remmo.

Abdul Majed je ostao na slobodi još pet mjeseci prije nego što je i on priveden 17. svibnja 2021.

Šesti i posljednji osumnjičenik u ovom slučaju uhićen je u kolovozu 2021., priopćila je policija.

Mjesec dana kasnije tužitelji su konačno optužili svih šest muškaraca za kaznena djela, uključujući tešku krađu i podmetanje požara. Trojica osumnjičenih su braća, a ostala trojica su njihovi rođaci. Dvojica optuženih su ranije osuđeni zbog krađe prigodnog zlatnika od 100 kilograma poznatog kao "Veliki javorov list" iz berlinskog muzeja Bode i sada služe zatvorske kazne zbog toga.

Osumnjičeni su u pritvoru, ali policijska istraga još je daleko od kraja.

Gdje je blago?

Što se, dakle, dogodilo s tim neprocjenjivim draguljima ukradenim iz vitrine tog dana u studenom 2019. godine? Ramm i drugi stručnjaci smatraju da je najvjerojatniji scenarij onaj kojeg su se kustosi muzeja najviše bojali - da su ukradeni predmeti razbijeni, kamenje prodano, a plemeniti metali rastopljeni.

"Za sve to potrebna je organizacija. Vrlo je rijetko da su ljudi koji su stvari ukrali ujedno i oni koji su ih se u konačnici riješili. Postoji mreža i zato će policija željeti doći do mobitela, računala, svega što ukazuje na veze između šest osoba kojima će se uskoro suditi i bilo koje druge kriminalne skupine", rekao je Ramm.

Zeleni trezor je mjesecima ostao zatvoren za posjetitelje zbog istrage i kasnije pandemije koronavirusa. Kad je ponovo otvoren u svibnju 2020. godine, provaljena vitrina je popravljena, ali je namjerno ostavljena prazna.

Suđenje će trajati najmanje do kraja listopada ove godine. Ako budu proglašeni krivima, osumnjičeni će se suočiti sa zatvorskom kaznom od nekoliko godina.