KLIMATSKI šokovi i sukobi ostat će i dalje glavni uzroci prehrambenih kriza u svijetu 2019., upozorava se u izvješću koje su objavile agencije UN-a i međunarodni vjerovnici.

Godine 2018., više od 113 milijuna ljudi u 53 zemlje bilo je na rubu glavi, posebice u Africi, navodi se u izvješću objavljenom u Bruxellesu pred stručni sastanak na visokoj razini posvećen tom problemu.

Jemen, DR Kongo, Afganistan, Etiopija, Sirija, Sudan, Južni Sudan i sjeverni dio Nigerije najteže su pogođeni velikom neishranjenošću, navodi se u izvješću koje treću godinu zaredom detaljno analizira situaciju u pedesetak zemalja koje teško prehranjuju svoje stanovnike. 

Afrika je "nerazmjerno" pogođena velikom glađu od koje pati gotovo 72 milijuna ljudi, rekao je Dominique Burgeon, direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) zadužen za izvanredne situacije, u telefonskom razgovoru za France Presse.

"Do 80 posto stanovništva" zemalja na rubu gladi "ovisi o poljoprivredi", rekao je. "Treba im poslati hitnu humanitarnu pomoć da se prehrane te osigurati egzistenciju oživljavanjem poljoprivrede" i proizvodnje hrane, smatra on.

Afganistan: prodaju goveda da bi se prehranili

Što se tiče 2019., izvješće upozorava na situaciju u zemljama koje se nalaze u susjedstvu sukoba i primaju velik broj izbjeglica te i same zapadaju u krizne situacije kada je riječ o prehrani.

"Posebice Egipat, Jordan, Libanon i Turska koji su primili sirijske izbjeglice, Bangladeš kamo dolaze Rohinje iz Mianmara, Uganda koja je primila izbjeglice iz Južnog Sudana i DR Konga, zatim u Kamerunu i Burundiju kamo dolaze izbjeglice iz Srednjoafričke Republike i DR Konga, u Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu kamo dolaze migranti iz Venezuele", navodi se u izvješću, kao i "zemlje oko Čadskog jezera u Africi kamo se sklanjaju ljudi koji bježe pred nasiljem Boko Harama".

Za Venezuelu, za koju do sada nije bilo pouzdanih podataka, trebalo bi 2019. proglasiti prehrambenu krizu, smatra Burgeon, koji je "zabrinut" zbog "značajnog porasta" siromaštva u toj zemlji pogođenoj velikom emigracijom.

U Afganistanu, prehrambena nesigurnost "pogoršala" se 2018. nakon teških suša, ističe taj stručnjak.

"U regiji Herata, upoznao sam obitelji poljoprivrednika koje su bile prisiljene prodati svoja goveda koja se koriste za rad u polju kako bi se prehranile: vrhunac prehrambene ranjivosti je kada više nema sjemena niti sredstava za obradu tla. Treba im pomoći da diversificiraju svoje izvore prihoda, razvijajući primjerice proizvodnju šafrana", rekao je.

Irak i Sirija jednako su bili pogođeni sušom: ona je poništila otpornost sirijskih poljoprivrednika koju su pokazali tijekom osam godina sukoba, rekao je.

Sirija: pomoći sektoru sjemena

Sirijska proizvodnja pšenice jako je pala prošle godine, na 1,2 milijuna tona, dok je od 2002. do 2011., prije sukoba, iznosila u prosjeku 4,1 milijuna tona. "To je najslabija proizvodnja u zadnjih 30 godina (1989.)", rekao je Burgeon, zauzevši se da se pomogne sektoru sjemena u toj zemlji, koja je nekoć bila žitnica Bliskog istoka.

Izvješće za 2019. predviđa povećanje prehrambene nesigurnosti u Haitiju, najsiromašnijoj zemlji na američkom kontinentu, koja je "kronično ranjiva", rekao je.

U Srednjoj Americi, izvješće ukazuje na rizike koji postoje u "suhom koridoru": Gvatemali, Hondurasu, Salvadoru i Nikaragvi, kao i na zapadu Kostarike i Paname. U toj zoni, pogođenoj klimatskim promjenama i El Ninom, 45 milijuna ljudi živi ispod praga siromaštva.

Osim FAO-a, informacijska mreža o prehrambenoj sigurnosti koja je pripremila izvješće obuhvaća i druge agencije UN-a, kao što su UNICEF, Svjetski program za hranu (WFP), EU, USAID te regionalne organizacije kao što su Stalni odbor za borbu protiv suše u Sahelu.