Foto: Dino Stanin/Pixsell

ZA NEŠTO više od tri desetljeća podizanjem razine mora u Kaštelanskom zaljevu bit će ugroženo oko 12 tisuća ljudi i po tome su Kaštela na prvom mjestu po ugrozi osoba, dok su po ugroženosti materijalnih dobara na trećem mjestu na Jadranu.

Dio je to podataka koje su mogli čuti svi koji su nazočili predavanju "Kaštelanski zaljev na udaru klimatskih promjena", u organizaciji Rotary kluba Kaštela.

Predavanje je otvorila Željka Škaričić, ravnateljica PAP/RAC - Regionalnog akcijskog centra Programa prioritetnih aktivnosti pri programu UN-a za okoliš, koja je sudionicima približila rad Centra, kao i dokument pod nazivom "Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora" te Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjima – IUOP.

Željka Škaričić, kao i druga predavačica, Daria Povrh Škugor, iznijele su nazočnima i cijeli niz podataka o promjenama klimatskih uvjeta, pa se moglo čuti kako se srednja temperatura zraka podiže, s porastom od 4 stupnja zimi i 5 stupnjeva ljeti, izostaju padaline tijekom ljeta i jeseni, povećava se i temperatura mora za 2 stupnja, čime se mijenja flora i fauna podmorja, a morska razina, koja je tijekom 20. stoljeća prosječno rasla 1 mm godišnje, danas raste i više od trostruko, javlja kaštela.org.

Ogromne štete brojat će se u milijardama

"Poplavna dolina Kaštelanskog zaljeva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procjenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast razine mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 četvornih kilometara, a 2100. godine - više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaljev definitivno zauzima prvo mjesto", kazala je Željka Škaričić.

U odnosu na današnji procijenjeni broj od 2900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200. Troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaljeva s današnjih bi se 2,5 milijuna eura, u slučaju da se ništa ne poduzme u prilagodbi klimatskim promjenama, mogli popeti na 74, odnosno na čak 790 milijuna eura godišnje, upozoravaju stručnjaci.

"Klimatske promjene su neizbježne"

Daria Povrh Škugor govorila je također o važnosti izrade Obalnog plana sa strategijom prilagodbe na klimatske promjene te je prezentirala Obalni plan Šibensko –kninske županije kao ogledni primjer za izradu plana u Splitsko – dalmatinskoj županiji.

"Klimatske promjene su neizbježne, kontroliranje ispuštanja CO2 u atmosferu i drugi prevencijski projekti su dobrodošli, ali nedovoljni te će biti nemoguće u skoro vrijeme u potpunosti zaustaviti te promjene. Zato je bitno poduzeti mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara, a tu je prvenstveno riječ o odgovarajućoj obalnoj infrastrukturi", kazali predavači, među kojima je bio i ekspert za obalno inženjerstvo, Vedran Petrov.

Petrov je posebnu pažnju usmjerio ka stanju u Kaštelanskom zaljevu, navodeći kako je na tom području prisutan nedostatak većih zahvata, obalna infrastruktura je nezadovoljavajuća, a važan segment je i javna, posebno oborinska odvodnja otpadnih voda.

"Lokalne zajednice uglavnom ne posjeduju financijska sredstva potrebna za velike projekte uređenja obalnog pojasa, no sredstva upravo za tu namjenu postoje u EU fondovima. Treba izraditi projekte i aplicirati za sredstva,koja su osigurani i za dokumentaciju i za tehničku izvedbu. Nema razloga čekati jer sredstva su tu. Jako je važno prisiliti tijela javne uprave, od grada preko županije do države, da se pokrenu i naprave korake u zaštiti ljudi i dobara", poručio je Petrov.