Foto: Hina

GORAN ALEKSIĆ, jedan od dužnika i aktivni sudionik u izradi kolektivne tužbe u "slučaju Franak", danas je Ustavnom sudu uputio predstavku u kojoj traži da se objave zahtjevi banaka  za ocjenom ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama.

Zakoni su izmijenjeni krajem rujna kako bi se dužnicima s kreditima vezanim uz švicarski franak smanjili dugovi.

Predstavku prenosimo u cijelosti:

 "Poštovani,

ovom predstavkom na temelju članka 46. Ustava Republike Hrvatske molim da hitno i neodložno objavite na javnim web stranicama Ustavnoga suda zahtjeve pojedinih banaka za ocjenu ustavnosti sljedećih zakona:

- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ( NN 102/15) i

- Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama ( NN 102/15).

Spomenutim zakonima koji su na snazi od 30. rujna 2015. kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, a to su prije svega banke, dužne su ponuditi svim dužnicima u kreditima s valutnom klauzulom CHF ponude za konverziju njihovih kredita u kredite s valutnom klauzulom euro, pri čemu se mora poštivati načelo jednakosti dužnika koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom euro s dužnicima koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom CHF, istoga dana, u istoj banci, u istoj vrsti kredita i istoga statusa klijenta banke.

Budući da se radi o javnome interesu, jer se spomenuti zakoni odnose na preko 50 000 dužnika građana Republike Hrvatske, što sa njihovim obiteljima čini preko 200 000 ljudi, moje je mišljenje da zahtjevi pojedinih banaka trebaju biti javno obznanjeni da bi zainteresirana javnost bila transparentno upoznata s tijekom događanja na Ustavnome sudu.

Ustavni sud nije niti izvršna, niti zakonodavna, niti sudska vlast.

Ustavni sud je javno dobro Republike Hrvatske i neslužbeno je četvrta vlast u Republici Hrvatskoj, vlast koja može i ima ovlast na temelju podnesenoga zahtjeva pravne ili fizičke osobe argumentirano poništiti bilo koji opći ili pojedinačni akt koji postoji u Republici Hrvatskoj.

Moje mišljenje jest da bi Ustavni sud kao javno dobro, trebao s javnošću podijeliti zahtjeve koji stignu na Ustavni sud, a tiču se znatnoga broja građana Republike Hrvatske, i prije nego donese svoju odluku o zahtjevu.

Svima nam je poznato da su banke u velikoj većini sa svojim dužnicima ugovorile ništetne ugovorne odredbe o načinu promjene kamate u razdoblju između 2003. i 2008. godine, za što su dokaz općepoznate presude Visokoga trgovačkog suda (VTS) i Vrhovnoga suda Republike Hrvatske (VS). Prema Zakonu o obveznim odnosima takve ugovorne odredbe koje su bitni sastojci ugovora uzrokuju i ništetnost kompletnih ugovora o kreditu.

U kreditima s valutnom klauzulom CHF, takvi nezakoniti ugovori dodatno su opterećeni i valutnom klauzulom CHF, a svi znamo da je CHF valuta u kojoj građani Republike Hrvatske ne ugovaraju gotovo nikakve pravne poslove, zanemarivo štede u toj valuti, a samo „gastarbajteri“ iz RH u Švicarskoj zarađuju u toj valuti. Drugim riječima, banke nisu imale nikakav razlog za ugovaranje te valute osim ostvarenja ekstra profita, prije svega svojim bankama maticama odnosno svojim vlasnicima koji su izvan Republike Hrvatske.

Izvršna i zakonodavna vlast jako su dobro shvatile koju štetu građanima, kompletnome društvu i gospodarstvu donose ugovori s valutnom klauzulom CHF.

Na temelju ništetnih ugovornih odredaba o načinu promjene kamate banke su neosnovano stekle 2 do 3 milijarde kuna na povećanjima kamata u kreditima s valutnom klauzulom CHF.

Na temelju forward ugovora s valutnim swapom u razmjenama derivata CHF i euro valuta domaće banke iznijele su iz Republike Hrvatske svojim bankama maticama nekoliko milijardi kuna, koje se naplaćuju od dužnika u CHF kreditima kroz njihove otplatne anuitete opterećene rastom tečaja CHF-a.

CHF krediti dosad su uzrokovali samoubojstva pojedinaca, smrti pojedinaca uslijed stresa, raspad pojedinih obitelji, depresiju pojedinaca i ekonomsku nesigurnost velikoga broja građana Republike Hrvatske. Za očekivati je da takve situacije u budućnosti mogu kulminirati, ako krediti ne budu konvertirani u međuvremenu.

Budući da se radi uistinu o općedruštvenom problemu, smatram da bi Ustavni sud svakako trebao javno objaviti zahtjeve banaka na web stranicama Ustavnoga suda.

Ukoliko Ustavni sud smatra da ne smije objaviti te zahtjeve, molim da me Ustavni sud obavijesti koje ustavne ili zakonske odredbe sprječavaju Ustavni sud da javno objavi zahtjeve banaka koji se tiču značajnog dijela hrvatskih građana odnosno hrvatske javnosti.

Očekujem promptno reagiranje Ustavnoga suda na moju predstavku, a to znači ili javnu objavu zahtjeva pojedinih banaka ili objašnjenje zašto javna objava nije moguća.

Unaprijed zahvaljujem.

Srdačan pozdrav.

U Zagrebu, 13. listopada 2015.

                                                                                              Goran Aleksić, dužnik u CHF kreditu"