U POSLJEDNJA 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4342.

Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta.

Preminulo je 8 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 251.174 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 5685 preminulo, ukupno se oporavilo 241.147 osoba, od toga 583 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 17.840 osoba.

Do danas su ukupno testirane 1.431.342 osobe, od toga 2563 u posljednja 24 sata.

>> PRESICA STOŽERA

Na početku presice izneseni su najnoviji podaci.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4342. Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta. Preminulo je 8 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 251.174 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 5685 preminulo, ukupno se oporavilo 241.147 osoba, od toga 583 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 17.840 osoba. Do danas su ukupno testirane 1.431.342 osobe, od toga 2563 u posljednja 24 sata.

Cijepljena je 257.391 osoba. 70.000 s dvije doze.

Beroš: Britanski soj preuzima dominaciju

"Imali smo 129 novooboljelih. Prije tjedan dana imali smo 94 novooboljele osobe, a tjedan prije 91 novooboljelu", kazao je Krunoslav Capak. "U zadnjih tjedan dana imali smo 4566 novih slučajeva. Tjedni broj nam je narastao za 28.8 posto. Incidencija je 198.4, najniža je u Istri, a najviša na području Dubrovnika. Mi smo po incidenciji na sedmom mjestu, nižu imaju Finska, Danska, Njemačka, Irska, Španjolska i Portugal", dodao je Capak.

"Imamo 485 prijava na nuspojave za AstraZenecu.

Od 353 sekvencionirana uzorka, 204 ili 57 posto je britanski soj, 45 je češki soj i 4 južnoafrički, dvoje su putovali iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje nisu nigdje putovali", objasnio je Capak.

"Postoji trend kontinuiteta. Mi moramo prekinuti te uzlazne brojke. Britanski soj preuzima dominaciju i u Hrvatskoj i u Europi. Moramo izbjegavati grupiranje, nositi maske, brinuti o higijeni, prozračivati prostore. Ako se svi toga držimo, možemo se suprotstaviti epidemiji", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Popuštanje je razumljivo, ali ne smijemo se opustiti. Moramo biti više odgovorni", dodao je.

"Razgovaramo sa svim faktorima na svjetskom tržištu, ali prvenstveno moramo poštivati europsku legislativu", kazao je Beroš o ruskom cjepivu.

"Cjepivo AstraZenece je najavljivano kao učinkovito. Najveći su problemi glede isporuke, ali i najveće dileme oko toga tko se može cijepiti i o nuspojavama. WHO je upozorio da je preko 280 milijuna ljudi cijepljeno tim cjepivom i da nema pokazatelja da je baš ovo povezano s teškim poremećajima i smrtnim slučajevima", rekao je Beroš o AstraZeneci. "Mi to sve evaluiramo. Svakodnevno se zbiva problematika, za očekivati je da će se preklopiti patološka stanja nekih pacijenata s cijepljenjem", dodao je.

O ruskom cjepivu

"Ne znam sadržaj dokumentacije. To je u nadležnosti HALMED-a. Nismo razgovarali o količini doza koje bismo naručili", rekao je Capak.

"Mi imamo najavljeno 23.000 doza tjedno od Pfizera u ožujku. Mi nismo dobili potvrdu da ćemo dobiti više tog cjepiva. Za sve dalje ćemo vidjeti kad nam se jave", rekao je Capak.

"Mi smo razgovarali s predstavnicima kineske farmaceutske tvrtke, imamo i s drugom. Napravljen je zapisnik i zaključak i upućeno je Ministarstvu. Nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu. To bismo trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora, zasad smo dobili samo šture informacije. Tražili smo rezultat treće faze kliničkih ispitivanja", objašnjava Capak.

"Ako EMA odbije rusko cjepivo, sumnjam da će tada bilo tko dati drugačiji zaključak. Niz je elemenata koji su preduvjeti za promišljanje o tom scenariju. Čekamo odgovor EMA-e na pismo našeg premijera", objašnjava Beroš situaciju s nabavom ruskog cjepiva.

SAD razmatra smanjenje razmaka od 2 metra na 1 metar

"Bitno je je li prostor otvoren ili zatvoren. Kod nas je temeljem dogovora s ECDC-om bio dogovor od 2 metra u zatvorenom. To je jedna umjetna granica. Moguće je da se te granice mijenjaju. Imamo dokaz da se aerosol širi puno dalje od ta dva metra", kaže Capak.

Što s dogodilo Hrvatskoj oko cijepljenja? Među najgorima smo

"Brojke su različite jer je unutar EU odlučeno da će se količina cjepiva po broju stanovnika određivati za farmaceutske kuće, a ne ukupnu količinu cjepiva. AstraZeneca je trebala biti prva registrirana, mi smo odlučili da ćemo uzeti 3.8 milijuna doza tog cjepiva. EU nam je smanjila tu količinu na 2.7 milijuna i mi smo s EU i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su uzimale sve količine. Mi nismo tako postupili, uzeli smo milijun doza Pfizera. Kasnije smo to pokušali ispraviti. AstraZeneca nam je trebala u prvom kvartalu isporučiti milijun doza, a to nije učinila. Drugi su od drugih proizvođača naručili maksimalne doze, mi nismo, i zato smo mi tu u deficitu", kazao je Capak.

"Ne znam možemo li poništiti ugovor s AstraZenecom. Poduzimamo korake za pravilniju raspodjelu ili da se napravi korekcija za one koji su zakinuti s AstraZenecom", dodaje Capak.

"EK je pregovarala u ime svih država članica. Činjenica je da su sve države članice nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Šef EK je javno kazao da je EU pogriješila", kazao je Davor Božinović. 

"Moramo izvući pouke. Raspravlja se i o proizvodnim kapacitetima. Pitanje je koliko svijet ima kapaciteta da proizvede dovoljne količine cjepiva. Moramo razmišljati godinama unaprijed. Problemi se rješavaju u hodu, ali ne smijemo izgubiti iz vida dugoročnu ambiciju", dodaje Božinović. "Ovo ćemo riješiti, jako smo aktivni na tom području, Hrvatska najglasnije izražava nezadovoljstvo. Naš predsjednik vlade je to iskomunicirao institucijama. Moramo razmišljati što za godinu, pet, deset...", dodaje.

Kako se utvrđuje je li cjepivo dovelo do smrti?

"Postoje elementi prema kojima se može utvrditi ima li veze cijepljenje sa smrtnim slučajevima. Jako je teško utvrditi je li tromboembolija posljedica cijepljenja jer se ona javlja kao posljedica brojnih faktora. Zbog toga što ne povećava incidenciju pojave tih situacija, može se proglasiti da cijepljenje ne utječe na to. Ali ne treba zaustaviti cijepljenje, nego utvrditi je li veća šteta nego korist", opet je objasnio Capak.

"Postoji povjerenstvo koje se sastoji od stručnjaka koji traže elemente i rizične faktore za tromboemboliju. Na temelju dokumentacije se procjenjuje kolika je vjerojatnost da je događaj posljedica cijepljenja", dodao je.

"U preporukama nema da bi netko tko ima sklonost tromboemboliji trebao imati drugačiji pristup cijepljenju. Možda se tim osobama treba dati Aspirin, dva dnevno jer on sprječava koagulaciju. Predstavnica KOHOM-a je objavila da je oko 30 posto odbilo cijepljenje AstraZenecom. Ja ne znam točan broj, ali prema našim procjenama je to puno manje od 30 posto", rekao je Capak.

"Ono što je primijećeno na razini EU je da je značajno pao mortalitet starijih u domovima nakon cijepljenja. Pokazano je i da je jedna skupina od 25 ljudi u staračkom domu u Belgiji, inficirani južnoafričkim sojem, nakon cijepljenja nisu imali teže simptome niti su umrli. Ima puno pozitivnih rezultata nakon cijepljenja starijih ljudi", nadovezala se Alemka Markotić. "Stariji ljudi su fragilna skupina", dodaje.