PREMIJER Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović govorili su o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta uslijed koronakrize.

Njihovo je obraćanje javnosti bilo zakazano za podne, a tekstualni prijenos i live streaming mogli ste pratiti na Indexu.

Plenković je prvo kazao da želi podsjetiti koji su efekti već donesenih mjera.

"29.2. imali smo 1.542.328 osiguranika. 15.10. imamo 1.545.538 osiguranika, što je za 3219 osiguranika više. Dosad smo prema HZZ-u isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, uz to, kad se pridodaju doprinosi, dolazimo do preko 10 milijardi kuna. To je ono što smo učinili dosad.

Još neko vrijeme ćemo morati pronalaziti rješenja za koronu...

Zadnjih 20-ak dana imamo 4 puta više aktivnih slučajeva korone nego 1. listopada. Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, likvidnost poduzeća, osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja. U ovom procesu promišljanja i donošenja mjera osluškivali smo feedback sindikata i poslodavaca, zbog toga ovaj novi današnji paket koji je predstavljen na temelju tih konzultacija. Cilj je da mjere pojednostavimo i da se proširi opseg poslodavaca", rekao je Plenković.

Prva mjera - skraćivanje radnog vremena

"Idemo na 70 posto skraćenja radnog vremena, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju, maksimalna mjesečna potpora po radniku raste na 2800 kuna. Primjerice, u tjednu koji traje 5 dana netko može raditi dan i pol, a druga tri pol dana nadoknadit će država", opisao je Plenković.

Druga mjera - potpora za radnike

"To je najbitnija mjera. Išli smo na prepravljanje mjere koja je već bila. Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Primjerice, potpora od 2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radniku ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Novost je da se pad prometa neće mjeriti na mjesečnoj bazi, nego se uspoređuje pad prometa u 2. i 3. kvartalu 2020. s prometom u 2. i 3. kvartalu 2019. Na taj način omogućujemo realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za sektore kojima je rad ograničen odlukama Stožera, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima.

Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. To je trošak od 300 do 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazove vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od 7 milijardi kuna potpore. Do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijarde.

Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju nezaposlenosti", kazao je Plenković.

Slijede pitanja novinara

Kako to financirati?

"Što se tiče financiranja, mi smo pronašli način da cijeli proračun ima dovoljno sredstava, pa i ovih 350 milijuna kuna. Znate da smo se pravodobno snašli i s aranžmanima s HNB-om i svim ostalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo nije došlo u pitanje. A ovdje imamo i iskorak prema privatnom sektoru", odgovorio je Plenković.

Što s otpuštanjima radnika za koje se primaju mjere?

"Tu imamo različite stavove. Dogovor je da ćemo danas zaprimiti od strane sindikalnih predstavnika i HUP-a, generalno smjer za koji smatramo da je pravilan, vlada smatra naravno da za radnike za koje se koristi mjera ne može doći do otpuštanja.

Imamo nekih nesuglasica, ali generalan stav je taj navedeni: radnici za koje se dobivaju mjere ne mogu dobiti otkaz", rekao je Aladrović.

Zašto brojka zaposlenih, ne osiguranika?

"Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje DZS obrađuje i koje u pravilu imaju određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao istovjetan broju zaposlenih jer su trendovi jednaki. Kriza očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika. Ako raste broj osiguranika, onda raste i broj zaposlenih", odgovor je Plenkovića.

Dolazi li do otkaza radnika, a primaju se potpore?

"Da, nismo to imali kao učestalu pojavu, ali su se pojavljivali slučajevi u kojima su određeni poduzetnici primali potpore, a dali su otkaz. Potpore se u tom slučaju potražuju od strane poslodavaca, na taj način je vraćeno preko 100 milijuna kuna", rekao je Aladrović.

Smanjeni su kriteriji... Mnogi će uzeti novac i radnike poslati doma, svjesni ste toga? Je li ovo light varijanta lockdowna?

"Već u protekloj fazi propisali smo da mjere mogu koristiti samo oni koji rade. Ako netko ne radi, nema pravo na mjere", rekao je Plenković.

Kako i kada misli riješiti sukob s Milanovićem? Hoće li pokrenuti opoziv Milanovića?

"Ne znam što ste vi čuli, što je bilo na predsjedništvu. Ne radi se tu o bilo kakvoj inicijativi, broj špekulacija i plakanja da mi tu oko neslaganja idemo mijenjati Ustav ne stoji. Tko god vam to govori, recite mu da ne govori istinu. Imamo više tema s Milanovićem...", rekao je Plenković.

O veledrogerijama

"Veledrogerije biraju trenutak kada će se javiti. Cijelo vrijeme imamo pitanje troškova, što smo im ponudili to će vam reć Beroš i Marić."

O lockdownu?

"O tome sam sve rekao jučer", rekao je Plenković.

Zašto je tako teško napisati dobar Ovršni zakon? Kakva se poruka šalje ako se ne plaća veledrogerijama?

"Različite su okolnosti u pojedinima zemljama, ne može se zakon copy-pasteati. Vodimo razgovore s veledrogerijama da ne dođe do problema u sustavu. Bit će lijekova. Te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom području i sutra.

Sad smo dali 7 milijardi za plaće ljudima u Hrvatskoj koji rade u privatnom sektoru. Nemamo sad za plaćanje duga", rekao je Plenković.

Je li istina da Belje preuzima Meggle?

"Naravno da pratimo situaciju, nama je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje mljekare, nadamo se da će većina ljudi ostati na svojim radnim mjestima. Isto tako se nadamo i da će ostati tvornica u Kanfanaru. Strani ulagači u Hrvatskoj donose odluke na temelju rezultata, poslovnih planova, procjene, to je tržišna ekonomija...", rekao je Plenković.

Treba li predsjednik Republike objaviti kako troši sve resurse, kako putuje?

"Sad ću vam reći i ekskluzivu. Aludira se na, kako je on rekao, sastanak s DORH-om. On je u svom međimurskom izdanju govorio o sastanku s DORH-om, a neki iz medija već imaju tu informaciju pa pitaju Milića.

Pa ću vam reći, ne znate to svi. Bio je sastanak u 9.30 u subotu ujutro, tu u vladi. Bili su ministar unutarnjih poslova, šef sigurnosne agencije, ravnatelj policije te županijski državni odvjetnik. Što ćemo sa snimkom, bio je nebrojeni broj upita. Takvu odluku ne možemo donijeti bez da se konzultiramo s onima koji vode postupak, ja sam osobno htio vidjeti da li će se objavom snimke nešto u postupku promijeniti. S pravnog aspekta moglo se pristupiti odluci da se snimka prikaže javno", rekao je Plenković.

Koliko smo dosad iz EU dobili vezano za koronakrizu?

"Dio toga smo prenamijenili, na kraju godine ćemo imati precizni podatak.

Nećemo sva sredstva koja smo tamo namijenili potrošiti na mjere za očuvanje", odgovorio je premijer.

Traži se ukidanje zabrane zapošljavanja u zdravstvu. Što s tim?

"Beroš i ja smo se čuli oko veledrogerija. Oko ovoga nismo. Uvijek ima iznimaka, naravno da ćemo voditi računa o održivosti sustava", kazao je Plenković.

 Za kraj

"Budimo odgovorni i vodimo računa oko zdravlja ljudi koji su oko nas. Nestašnim lakonskim ponašanjem možemo učiniti štetu sebi i svojim bližnjima. Nije ovo stomatološki problem."

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.